Skip to main content

Nepristajanjem na nezakonite pritiske investitora AMRE da im se izmjeni prostorni plan Općine Kršan, još je moguće spasiti Kršan od preizgradnje i sačuvati netaknutu prirodu uvale Stupova od devastacije, poručile su danas naša saborska zastupnica Ivana Kekin, županijska vijećnica PGŽ Morena Lekan i Dušica Radojčić, vijećnica Grada Pule iz stranke Možemo!, na konferenciji održanoj na vidikovcu iznad Kršana. 

Članice Možemo! upozorile su na sličnosti sa slučajem Lungomare u Puli: promjene prostornih planova na zahtjev investitora, veliko protivljenje javnosti, prenamjena šume, nezakonita sječa stabala koja se obustavlja, i podržale inicijativu općinske vlasti da odluku o takvo važnim pitanjima moraju donesu stanovnici na referendumu. 

“Tvrtka AMRE kupila je 6 ha neurbaniziranog šumskog zemljišta i sada vrši pritisak na Općinu Kršan za izmjenom prostornog plana koji bi im omogućilo gradnju velikog turističkog naselja s 500 kreveta i tri heliodroma. Bez dozvole su već posjekli dio šume i počeli graditi cestu. Bagere je zbog utvrđenih nezakonitosti zaustavila inspekcija – no oni moraju zauvijek otići”, pojašnjava pozadinu slučaja Dušica Radojčić, koja je jasno poručila i kako tvrtka AMRE mora snositi odgovornost za učinjenu štetu.

Inače, prostorni plan Općine Kršan na tom dijelu nedirnutog priobalja od Vidikovca Plomin do granice s Općinom Mošćenička draga već od ranije predviđa turistički razvoj izgradnjom dva nova velika turistička naselja, za koja su izrađeni i Urbanistički planovi uređenja – UPU Fratrija i UPU Brestova. Njima se planira značajna izgradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja. Prvim je predviđena gradnja turističkog naselja s 1000 kreveta, a drugim 960 kreveta.

“Ali, AMRE nije želio ulagati tamo gdje je već predviđena izgradnja turističkih sadržaja, već su kupili zemljište na kojem gradnja nije dopuštena i nada se pritiskom promijeniti prostorni plan”, rekla je Radojčić i dodala kako bi se planovi trebali izrađivati prema interesu i potrebama zajednice, a ne da se zajednica podredi interesu jednog pojedinca. 

I to pojedinca koji za prenamjenu nudi da će platiti dodatni rad vijećnika Općine Kršan. Zato su ga građani prijavili DORH-u, a dio vijećnika osudio.

O bahatosti investitora puno govori činjenica da je krenuo u opsežne građevinske radove megalomanskog kompleksa bez izmjena Prostornog plana Istarske županije, a potom i prostornog plana Općine Kršan, upozorila je Morena Lekan. 

Prema prostornom planu Istarske županije područje na koje je oko bacila tvrtka AMRE označeno je kao krajobrazno značajno područje, oznake KZP – 3.1, što predstavlja neizgrađeni priobalni pojas izvan građevinskog područja, a ista oznaka uključuje i NP Brijuni, južne obronke Učke, zaljev Budava do antičkog grada Nezakcija te ostale zaštićene dijelove prirode unutar 1000 m od obalne linije.

“Dozvoljavanje takve prenamjene izravno krši sva načela, ciljeve i svrhu prostornog planiranja. Naime, poanta prostornog planiranja jest da se pažljivije i kvalitetnije koriste prirodne vrijednosti uz precizno određenje režima zaštite istih kao i zaštite civilizacijskih vrijednosti, nadalje, da se racionalizira površine građevinskog područja te da se veličina, struktura i kapacitet turističke ponude uskladi sa granicama dopustivosti opterećenja obale. Svaki postojeći i budući razvoj mora se podrediti poboljšanju kvalitete života te, pritom, ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti već dosegnuti standard i kvaliteta života”, poručuje Lekan.

Saborska zastupnica Ivana Kekin upozorava da ukoliko se dogodi da Općina Kršan i Istarska žžupanija pokleknu pod pritiskom AMRE, plaža Stupova u Kršanu će od prirodne plaže ( na kojoj sad NIJE moguća koncesija), postati uređena morska plaža na kojoj će se moći izdati koncesija na zahtjev.

“Naime, prema članku 63. Zakona o pomorskom dobru se koncesija za obavljanje gospodarske djelatnosti može dati hotelu, kampu ili turističkom naselju koji je infrastrukturno povezano s plazom i gdje je izvršeno ulaganje u infrastrukturu od strane hotela, kampa ili turističkog naselja. A ulaganje će u tom slučaju biti izvršeno u ceste kojima će samo gosti investitorovog naselja moći doći do plaže”, kaže Kekin. 
Posebno se osvrnula i na prijedlog novog Zakona o turizmu, te je podsjetila kako on pretpostavlja da se investitore koji u turizam ulože iznad tri milijuna eura oslobodi poreza na dobit na 10 godina. “Samo je mala prenamjena potrebna da bi ovaj investitor, sve prema Zakonu mogao izgraditi na netaknutoj prirodi 500 kreveta i 3 helidroma, dobiti koncesiju na zahtjev na netaknutoj plaži koja će postati dostupna samo njegovim gostima i istodobno biti oslobođen poreza na dobit na sljedećih 10 godina, radi ulaganja u lokalnu zajednicu kojoj će velikodušno omogućiti da u srpnju i kolovozu poslužuje i čisti za njegovim gostima”, zaključila je.