Skip to main content

Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. nedovoljno je ambiciozan i neće riješiti problem nepovjerenja građana u pravosuđe, kao što neće ni trajanje sudskih postupaka svesti na prosjek Europske unije, složili su se sudionici danas održanog okruglog stola o Vladinom prijedlogu nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava 2021.-2027. u organizaciji Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka u Hrvatskom saboru.

Svoje viđenje Nacionalnog plana, njegovih nedostataka i prilika za poboljšanja iznijeli su ugledni pravni stručnjaci: profesori na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Zlata Đurđević i Alan Uzelac, sudac Ustavnog suda Goran Selanec i bivši sudac Revizorskog suda EU Neven Mates, dok je uvodno izlaganje održala saborska zastupnica i predsjednica Kluba, Sandra Benčić.

Sudionici u raspravi istaknuli su da neke stvari u Nacionalnom planu idu u dobrom smjeru te da su se neki problemi – poput nepovjerenja građana u pravosuđe – napokon prepoznali. Međutim, istakli su također da rješenja za problem nepovjerenja u planu nisu ponuđena, da je plan nedovoljno ambiciozan i neće dovesti Hrvatsku do prosjeka EU u pogledu duljine trajanja postupaka i povjerenja građana u pravosuđe, te da plan uopće ne adresira pitanje korupcije i nepotizma u pravosuđu.

Sudionici su se osvrnuli i na nacrte prijedloga izmjena Zakona o parničnom postupku koji za probleme dužine trajanja postupaka kao rješenje nudi propisivanje rokova sucima: sudionici su istaknuli da su takvi pokušaji nametanja rokova postojali i prije, te u nekim propisima postoje i danas. Tako se primjerice propisuje da radni spor u prvom stupnju ne smije trajati duže od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe , ali samo 20 posto svih radnih sporova se zaista završi u tom roku. Dakle, bez obzira na to što je rok propisan, on je za suce instruktivan i to ne znači da će se poštovati ako se ne reorganizira sustav.

Sažimajući raspravu na okruglom stolu, Sandra Benčić je istaknula i da su stručnjaci dali prijedloge rješenja kao što su drugačija organizacija sudstva te drugačija organizacija postupaka kao što su smanjenje vremenskih perioda između ročišta, otvaranje sudske praske odmah za sve suce i odvjetnike, odnosno stranke u postupcima (za što se ne mora čekati 2027 i završetak digitalizacije sudstva), korištenje već postojećih digitalnih alata u ubrzavanju administrativnih i repetitivnih procedura u sudstvu.

U izjavi za medije, govoreći o prijedlozima Zeleno-lijevog bloka za zaokret u pravosuđu, Benčić je ponovila prijedloge s kojima je Zeleno-lijevi blok već izašao, primjerice teritorijalnu reorganizaciju i smanjenje broja sudova, objavu sudske prakse na svim razinama, otvaranje izbora sudaca i stegovnih postupaka javnosti te otvaranje centara za informiranje građana pri samim sudovima.

Ovo je bio prvi u nizu okruglih stolova kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka o pravosudnom sustavu kojima se želi doprinijeti javnoj, otvorenoj i argumentiranoj razmjeni između svih dionika reforme sudske vlasti.

Zeleno-lijevi blok će skraćeni transkript okruglog stola poslati svim saborskim klubovima zastupnika, medijima i Ministarstvu pravosuđa i time doprinijeti saborskim raspravama o Nacionalnom planu i povezanim pravosudnim zakonima koji će ove godine doći na dnevni red.

Okrugli stol može se pogledati ovdje.

Komentiraj