Mijenja se mjera roditelj-odgojitelj, ušteda 320 milijuna kuna u 2022. - Možemo! - politička platforma

Grad Zagreb je danas u javno savjetovanje uputio izmjene Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Javno savjetovanje bit će otvoreno 30 dana.

Prema predloženim izmjenama, korisnici će izlaziti iz mjere kad dijete navrši 7 godina, onima čije dijete već ima 7 godina potpora prestaje 1.5.2022., a ostalima se naknada od 1.5. smanjuje na 1.000 kn po djetetu, ali im se omogućuje zaposlenje i pravo upisa djece u vrtić. Ove godine će se na mjeru roditelj-odgojitelj potrošiti 528 milijuna kuna, za 5.808 korisnika. Bez izmjena, u 2022. bi se izdvojilo 540-580 milijuna kuna. Ovim izmjenama, 2022. će se uštedjeti 320 mil. kn, a u 2023. će izdvajanja biti 60 mil. kn, dakle gotovo 500 milijuna kuna manje nego ove godine.

Podsjetimo. 26. kolovoza odlukom Gradske skupštine obustavljen je prihvat novih korisnika i najavljena analiza mjere kao temelj za izmjene. Analiza odnosno Podloga za javnu raspravu je dostupna na web stranicama Grada Zagreba. Izradile su je gradske zastupnice Iva Ivšić, Marija Brajdić Vuković, Daniela Širinić i Ivana Kekin, u suradnji s Uredom za demografiju.

Sažetak nalaza podloge za javno savjetovanje

Mjera je u startu nedostatno dobro definirana i obrazložena te nije popraćena definiranim ciljevima i pokazateljima uspješnosti

Pri uvođenju 2016. godine mjera nije dobro definirana u smislu svoje svrhe i učinaka, od utjecaja na demografiju, do kratkoročnih i dugoročnih učinaka na korisnike, njihove obitelji, posebno djecu vrtićke dobi, te utjecaj na položaj žena korisnica na tržištu rada, izloženost riziku siromaštva i druge vezane socijalne učinke.

Uz neadekvatno vođenje evidencije korisnika, analiza je ukazala na sljedeće probleme povezane s mjerom:

Tijekom provedbe mjere pao je ukupan broj živorođene djece

  1. demografski ishod mjere namijenjen roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja

U razdoblju trajanja mjere od 2016.-2020. u gradu Zagrebu je broj treće i više rođene djece porastao za 236, dok je ukupan broj živorođene djece u istom razdoblju pao za 255.

S druge strane, porast broja stanovnika u Zagrebu je prema podacima Ureda za demografiju u uzlaznom trendu u periodu 2011-2020. Novi popis stanovništva iz ove godine također pokazuje da je Grad Zagreb u proteklih 10 godina dobio 18,768 stanovnika. Drugim riječima, porast broja stanovnika u Gradu Zagrebu posljedica je prvenstveno migracija.

Mjera povećava nejednakosti u pristupu obrazovanju

  1. važnost institucionalnog odgoja i obrazovanja u ranoj dobi kosi se s učincima na odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi uključene u mjeru

Djeca korisnika ove mjere koja su rane i predškolske dobi nemaju mogućnost pohađanja dječjih vrtića, što je problem jer pravo na priuštiv i kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje za svu djecu rane dobi smanjuje društvene nejednakosti i kasniji rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.


Koristi ranog i predškolskog institucionalnog odgoja i obrazovanja dokumentirane su u brojnim međunarodnim istraživanjima, a očituju se u višim razinama pismenosti i matematičkih vještina kod polaska u osnovnu školu, kao i u boljim školskim rezultatima, te boljim pozicioniranjem na tržištu rada. Osim toga, djeca koja su pohađala predškolske ustanove u dobi od dvije ili tri godine, imaju bolje kognitivne, verbalne i socijalne vještine u predškolskoj dobi. Nadalje, pokazalo se i da je sudjelovanje u institucionalnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju povezano s boljim primanjima, obrazovanjem i zaposlenjem kasnije u životu.

Mjera povećava stopu rizika od siromaštva žena

  1. socijalni ishod mjere zbog dugogodišnjeg izbivanja žena s tržišta rada dovodi u pitanje njihovu ekonomsku neovisnost, te ih čini podložnijima siromaštvu u starosti

Dosadašnja mogućnost dugotrajnog korištenja mjere, do 15. godine života najmlađeg djeteta, otežava reintegraciju žena kao većinskih korisnica mjere na tržište rada, povećava stopu rizika od siromaštva za nju i obitelj i negativno utječe na visinu njihovih budućih prihoda, a u konačnici i visinu mirovina.

Koliko su građanke i građani zagreba do sada izdvojili za mjeru?

  1. financijski iznos utrošen na mjeru mogao je biti pravednije raspodijeljen za svu djecu grada Zagreba

Na mjeru roditelj odgojitelj je od 2016. do sada utrošeno 1,8 milijarda kuna. Krenula je prve godine s izdvajanjem od 21 milijun kuna, da bi ove godine koštala skoro 528 milijuna kuna, odnosno gotovo 44 milijuna kuna mjesečno. Da nismo zaustavili nove prijave, do 2025. iznos potreban za ovu mjeru na godišnjoj razini bio bi preko 700 milijuna kuna.

Drugim riječima, do sada utrošena sredstva dostatna su za izgradnju 27 vrtića, od čega bi imali koristi i roditelji s manje djece, kao i roditelji s više djece koji se nisu uključili u mjeru, a čime bi se postigao nediskriminatorni pristup prema kojem sva djeca imaju pravo na priuštljiv i kvalitetan vrtić.

Godišnja proračunska izdvajanja za mjeru roditelj odgojitelj

Kako mijenjamo mjeru roditelj-odgojitelj?

● Korisnici izlaze iz mjere kada dijete za koje se koristi mjera navrši 7 godina.
● Korisnicima kojima je dijete za koje se koristi mjeru već navršilo 7 godina prestaje mjera odnosno novčana potpora s 1. svibnjem 2022.
● Korisnicima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od 7 godina, od 1. svibnja mjesečna se naknada smanjuje na 1.000 kn, ali im se otvara mogućnost zaposlenja, te omogućuje pravo upisa djece u dobi od 3-6 godina u vrtić.

Proračunske uštede u 2022. i 2023.

● trenutni je broj korisnika 5.808, što dovodi do mjesečnog troška od 44,1 milijuna kuna, jer bruto 2 po korisniku iznosi 7587,73 HRK
● ovakvom odlukom, broj korisnika se od 1.5.2022. smanjuje s 5.808 na 3.086.
● bez intervencija, nagodinu bi za mjeru potrebno bilo 540 do 580 milijuna kuna
● provedbom predloženih mjera, ukupni izdatak za 2022. godinu iznosit će cca 220 milijuna kuna, što znači samo u proračunu za 2022. uštedu od cca 320 milijuna kuna
● u 2023. se izdvajanje za mjeru procjenjuje na 60 milijuna kuna

ZAKLJUČAK: mjera “roditelj odgojitelj” je proizvela iznimno visok financijski trošak, a mali ili dvojben demografski učinak, što znači da nije opravdala svrhu. Istovremeno, imala je negativan učinak na uključenost žena u tržište rada, i djece u predškolski odgoj. Stoga nećemo otvarati nove prijave u mjeru, nego izmjenama koje idu u javno savjetovanje isključivo reguliramo status postojećih korisnika.

Pridruži se raspravi 6 komentara

  • Mario napisao:

    Da li ste razmišljali o tome da je većina obitelji uzela kredite na osnovu tih primanja. Da li ste razmišljali o tome da su neki roditelji dali otkaz kako bi mogli ostvarivati tu mjeru jer im je bila povoljnija. Da li ste razmišljali što je se dogoditi sa 5000 obitelji znači minimalno 5*5*5000 (100000) kada ta mjera stupi na snagu. Niste. Da li ste razmišljali da se možda sredstva za Udruge mogu rezati ili možda ne financirati razne parade, domjenke pa tu skupiti novci. Da li ste razmišljali o smanjenju plaća političara i uredskog osoblja koje je na teret grada na minimalac. Da li ste razmišljali kako preuređenje površine od 100m2 na trgu hrvatskih pavlina u park može iznostiti 100000 kn. Naravno da niste.

  • Ivana Davidovic napisao:

    Budite uvjereni da nakon ukidanja mjere roditelj-odgojitelj gubite glasove tih ljudi,njihovih obitelji,prijatelja,poznanika..Sram me je što smo glasali za Vas.Nikad više..Ionako smo gurnuti na rub egzistencije,vecina podstanari.Pravo na najam i otkup socijalnog stana mozemo sanjati.Brkate kruske i jabuke,jer jedan od uvjeta bivse vlasti bio je da dijete ne smije ici u obveznu malu školu.Sad se izvlačite na asocijalnost te djece.Jadno..Padat će Vam i dalje demografska slika jer nakon ove sramote ne preostaje većini nego da spakira ono malo što ima i ode iz ove države.Ovdje prestaje svako dostojanstvo

  • Ivana Davidovic napisao:

    Mali ispravak: dijete nije smjelo pohađati vrtić prije obvezne male škole.

  • Ksenija Bauer napisao:

    Ispravna odluka. Ta mjera je ionako donešena od Bandića., ne radi nataliteta nego radi skupljanja glasova. Osim toga., svi su roditelji odgajatelji. Po tome smo svi trebali ostati doma i samo čekati uplate na račun. Neki su roditelji dali otkaze da bi doma čuvali djecu. Pa di je tu logika..? Na osnovu toga su dizali kredite..? Pa svi imamo kredite. Tko nas pita..? Djeca ne mogu u vrtić..? Pa zato ste ostali doma..! Do 15. godine djeteta..? Rodiš oko 50. još jedno i taman si za penziju. Ove mjere bi u potpunosti odobravala da takav status dobe roditelji djece koje su teško bolesni i ne mogu bez tuđe pomoći. Naravno da će vam sada popularnost bit na kušnji. Nitko ne voli kada mu se nešto uzme. Nadam se da će te ustrajati na tome jer svi roditelji koji rade i brinu se za svoju djecu u protivnom ispadaju budale.

  • Mario napisao:

    Ok onda neka smanje plaće u gradskim firmama koje su u gubicima na minimalac, ukinu financiranje svih udruga (neka se financiraju iz proračuna), finaciranje parada neka bude od članova parada, financiranhe pol. stranki iz proračuna. Sve to usmjeriti na projekte poput vrtića, škola, domova za starije i bolnice. Ups pa da to ipak boli.

  • Ines napisao:

    1.) Nije sporno da mjera roditelj-odgojitelj kao takva u potpunosti nije kriterijski formirana, ali je kao takva donjeta i omogućila korisnicama da iskoriste ono što im mjera pruža. Iz iste su promijenili svoje živote, odlučili se na rađanje većeg broja djece, davanje otkaza i sl. Ali sada očekivati da se u 6 mjeseci tih preko 5 tisuća obitelji prilagode novonastaloj situaciji je suludo. Majka bi se trebala zaposliti, djecu upisati u vrtić (u 5.mj. tek počinju prijave, upisi su u 9.mj.), prvašiće i drugašiće prebaciti u boravak i sl. 2.) ne znam zašto uporno iskazujete brojke ukupno rođene djece u Zagrebu, kada se ova mjera ni ne naslanja na obitelji s 1 ili 2 djece? Analiza vam uopće ne drži vodu, jer ste krivo analizirali podatke. 3.) obzirom da će se oko 5000 djece naći u vrtićkom sustavu, a znamo da je ekonomska cijena vrtića 2000 kn, a da će velika većina te djece vraćena u vrtić imati najnižu cijenu vrtića, odnosno da će opet grad imati veliki trošak subvencije na svakom od te djece koja će se vratiti u sustav. Da li ste radili izračune u ovom smjeru? 4.) govorite da ćete usmjeriti novac od ove mjere i od smanjenja pomoći za djecu u izgradnju vrtića. što će nam onda vrtići kad prezentirate da je ukupno novorođene djece manje, ili zar zaista mislite da će gradnjom novih 20 vrtića u Zagrebu majke pohrliti u rađanje djece? Da li ste radili analizu da je ovo mjera za poticanje nataliteta, ili ste gradnju vrtića samo željeli utrpati kao mjeru, a ne zapravo možda potreba određenih kvartova? Koja to buduća majka prvo razmišlja gdje ću upisati djete u vrtić? 5.) izjednačavanje pomoći 1 i 3 djetetu s argumentima koje izlažete su krajnje smiješni. možda je i problem što se ta mjera u Zagrebu shvaćala i kao demografska a to nije. ali govorite da je vama potpuno svejedno iz kojih će obitelji djeca doći. ali jeste li svjesni koliko je brakova manje sklopljeno u zadnje 2 godine, to vam je automatski potencijalno manje nove djece? već postoje formirane obitelji i poanta je motivirati te obitelji na više djece. pomoć za novorođenčad trebali biste naglasiti kao Zagrebačka demografska mjera i povećati naknadu za motivirajući iznos. koliko vrijedi jedan novi život državi ili gradu koja ima totalnu stopu feritiliteta 1,47? da li znate da ispod 2,1 djece pričamo o padu stanovništva. opet naglašavam poanta je u tome da stimulirate obitelji da imaju više djece…..Ove ste mjere trebali mijenjati ali u sklopu cijele demografske politike grada Zagreba uz savjetovanje demografa i ostalih stručnjaka, a ne u smislu uštede na proračunu. Koji je zapravo % ovih mjera u proračunu? Što rade gradovi država u EU koji imaju veći udio obitelji s više djece, informirajte se.

Komentiraj