Obrazovanjem do zaokreta prema održivosti

Obrazovanjem do zaokreta prema održivosti

Donedavni supredsjednik švedske Zelene stranke i donedavni švedski ministar obrazovanja, Gustav Fridolin i kandidati koalicije za EU izbore – Možemo – politička platforma, Nova ljevica i ORaH – Sandra Benčić, Rada Borić i  Zorislav Antun Petrović  održali su jutros konferenciju za medije na kojoj je g. Fridolin obrazložio razloge podrške švedske zelene stranke koaliciji zelene ljevice u Hrvatskoj.

Gustav Fridolin je naglasio važnost obrazovanja kao poluge društvenog razvoja, u kojeg je Švedska u proteklom razdoblju snažno investirala “tako da se stvori potrebno vrijeme između učitelja i učenika kako bi se uspješno savladale različite prepreke u učenju”. Potcrtao je kako su jačanjem investicija u obrazovanje popravili položaj Švedske na međunarodnim testovima poput PISa-e, ali isto tako naglasio kako im je važno “u širem smislu razvijati obrazovni sustav, tako da on obuhvaća i građanski odgoj, zdravstveni odgoj i druge srodne dimenzije”. Istaknuo je i kako je izrazito ponosan što je srednjoškolski pokret protiv klimatskih promjena pokrenula upravo Greta Thurnberg iz Švedske i naveo da “obrazovanje igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i društvenom zaokretu prema održivosti”. Završio je s optimističnim prognozama oko uspjeha Europskih zelenih na predstojećim EU izborima, na kojima bi mogli ostvariti svoj najbolji rezultat do sada i “biti presudni čimbenik pri sastavljanju nove većine u Europskom parlamentu”.

Zorislav Antun Petrović (ORaH) istaknuo je da će ova koalicija u EU Parlamentu raditi na usporavanju klimatskih promjena prvenstveno promicanjem obnovljivih, a potom i borbom protiv fosilnih izvora energije. “Na domaćem planu to u prvom redu znači sprječavanje realizacije LNG projekta na Krku, koji produljava hrvatsku ovisnost o uvoznim, prljavim izvorima energije.”  U Europskom parlamentu Zelena grupacija će inzistirati na pojašnjenju “kako to da Europska unija investira u ovaj projekt, koji nije usklađen s njenim politikama i strategijama.”

Rada Borić (Nova ljevica) podsjetila je da u Hrvatskoj obiteljske okolnosti u kojima se rodimo sve snažnije određuju naše živote, što se najbolje najbolje vidi upravo u sustavu odgoja i obrazovanja. Javno financirani sustav obrazovanja trebao bi osigurati da se djeca i mladi, bez bez obzira na to u kakvim su okolnostima rođeni, ostvare svoj puni potencijal. “Ali, ako pogledate ishode našeg obrazovnog sustava, oni su upravo suprotni, što se najsnažnije očituje u srednjoškolskom sustavu, koji pokazuje potpuno jasno razdvajanje prema socijalnim okolnostima. Djeca koja pohađaju gimnazije većinom su iz bolje stojećih obitelji i urbanih sredina, dok većina ostale djece pohađa strukovne škole.”  Zaključila je kako je “to duboko nepravedno, a osim toga razara osjećaj solidarnosti, i razara nadu da kao društvo možemo bolje. To moramo promijeniti, a zemlje poput Švedske ili Finske, u kojima je obrazovanje prioritet, tu nam mogu biti uzor”.

Sandra Benčić (Možemo!-politička platforma) poručila je da se “obrazovna reforma u Hrvatskoj svela na brojanje tableta, a da se ona, nažalost, ne provodi nastavnim pomagalima, već prije svega ulaganjem u nastavnike, učenike i u školsku infrastrukturu”. Osvrnula se i na neuspjeh hrvatskih vlada u povlačenju EU fondova, naglasivši da “u aktualnom financijskom periodu Hrvatska ima ukupno 360 miliona kuna za obrazovnu infrastrukturu, uključujući i onu  predškolsku, a da smo prema podacima Europske komisije do početka ove godine iskoristili svega 28% tih sredstava”. Također, Benčić smatra da je “sramotno da se HDZ na svojim izbornim plakatima hvali da smo iskoristili dva puta više novaca iz EU fondova nego što smo uplatili, a prešućuje da smo mogli iskoristiti 5 puta više!” Hrvatska u narednom financijskom periodu, kao ključni program financiranja, treba imati “provedbu sveobuhvatne obrazovne reforme koja će uključivati i investicije u školsku infrastrukturu i opremu, ali prioritetno ulaganje treba biti ulaganje u obrazovanje, usavršavanje i poboljšanje uvjeta rada za nastavnike i profesore.”