Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Kandidati koalicije Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH na Praznik rada svojim su potpisima podržali sindikalnu referendumsku inicijativu 67 je previše. Tom su prilikom održali i konferenciju za medije na temu rada i mirovinskog sustava.  

Tomislav Tomašević (Možemo! – politička platforma), nositelj koalicijske liste naglasio je da koalicija podržava referendumsku inicijativu jer ova nepromišljena i nepravedna mjera HDZ-ove vlade dodatno ugrožava ranjive skupine starijih radnika. Isto tako, istaknuo je da je “podrška SDP-a ovoj inicijativi licemjerna, jer je upravo SDP-ova vlada usvojila povišenje dobi za umirovljenje na 67 godina.” Mjera prisilnog općeg produljenja radnog vijeka ne rješava glavne probleme nepravednog i neodrživog mirovinskog sustava, a to su “mali broj radnih mjesta zbog izostanka aktivne ekonomske politike te povećanje prekarnih oblika rada, što ukupno smanjuje doprinose u mirovinski sustav.” Početkom 90-ih omjer između radnika i umirovljenika je bio 3 : 1, a danas je 1.2 : 1 – što je neodrživo. “S druge strane, nepravedno je da je prosječna radnička mirovina, koja je nedovoljna za dostojan život, gotovo dvostruko manja od prosječne povlaštene mirovine koju dobiva čak 15 % umirovljenika. Radnička mirovina je čak 4 puta manja od povlaštene mirovine bivših saborskih zastupnika, koje je ova vlada još povećala s 9,000 na 10,000 kn mjesečno.”

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da u Hrvatskoj danas imamo gotovo 100,000 manje radnih mjesta nego pred krizu 2008. godine, što dodatno pogoršava omjer radnika i umirovljenika. “Loša ekonomska politika dovodi do toga da se smanjuje broj radnih mjesta, registrirana nezaposlenost pada zbog iseljavanja radne snage u zemlje centra, a niska zaposlenost dodatno ugrožava mirovinski sustav.” Dodatni problem je povećanje udjela prekarnog rada u Hrvatskoj. “Prema podacima Eurostata u prekarnom radu smo nažalost prvaci EU, s čak 6,9% zaposlenih s kratkotrajnim ugovorom u trajanju do tri mjeseca. To je čak trostruko više od prosjeka EU. Čak petina radnika zaposlena je na ugovor na određeno vrijeme, a nova zapošljavanja se gotovo u pravilu sklapaju na određeno vrijeme – više od 90% novosklopljenih ugovora je na određeno vrijeme.”

Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) izdvojila je dva razloga zbog kojih visok udio prekarnog rada potkopava održivost mirovinskog sustava: “Prvi razlog jest da ugovori o djelu i autorski ugovori u manjoj mjeri kroz doprinose pune mirovinski sustav u odnosu na ugovore o radu. Drugo, prekarni radni vijek, budući da nije u kontinuitetu, manje vremena doprinosi mirovinskom sustavu. Stoga je smiješan argument ministra Pavića koji govori da će netko tko počne raditi s 24 godine moći do 65. godine napuniti 41 godinu staža jer pretpostavlja radni odnos u kontinuitetu bez ijednog mjeseca nezaposlenosti”.