Andrej Plenković nedavno nas je pozvao da pogledamo brojke ne bismo li se uvjerili u njegove navodne uspjehe u upravljanju Republikom Hrvatskom.
To smo i napravili. Pogledali smo brojke, sve iz službenih izvora, koje svjedoče o stvarnoj kvaliteti života u Republici Hrvatskoj danas u odnosu na 2016., godinu kada je Plenković preuzeo vlast.
Ako ne lažu službene brojke, onda Andrej Plenković ne govori istinu.
Pokazatelji ekonomske moći građana
2016. bili smo 7. najgori u EU prema prosječnoj plaći, dok smo 2022. bili 4. najgori. U 6 godina pali smo za 3 mjesta – u Hrvatskoj je plaća rasla daleko sporije nego u većini ostalih država članica. (Izvor: Eurostat)
Prema udjelu prihoda osoba starijih od 65 u prihodu osoba mlađih od 60, 2016. bili smo 10. najgori, dok smo 2022. po istom paramtru bili 6. najgori. U 6 godina pali smo za 4. mjesta (Izvor: Eurostat)
Hrvatska u rujnu ima 70% višu inflaciju
od prosjeka eurozone. (izvor: Eurostat)
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene hrane porasle su za 43,38% . (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Hrvatska u rujnu ima 70% višu inflaciju
od prosjeka eurozone. (izvor: Eurostat)
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene hrane porasle su za 43,38% . (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene prijevoza porasle su za 28,19%. (Izvor: Državni zavod za statistiku
752 000 hrvatskih građana (svaki peti stanovnik RH) je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (Izvor: Državni zavod za statistiku), i gotovo svako peto dijete u RH je socijalno ugroženo. (Izvor: Eurostat)
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene prijevoza porasle su za 28,19%. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
752 000 hrvatskih građana (svaki peti stanovnik RH) je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (Izvor: Državni zavod za statistiku).
Stanovanje
Kvadrat stana u RH od 2016. do 2023., odnosno od početka prvog mandata Andreja Plenkovića do kraja lipnja ove godine, poskupio je:
68,89%
(Izvor: Državni zavod za statistiku)
Prosječna dob odlaska djece iz roditeljskog doma u Hrvatskoj na kraju 2022. (Izvor: Eurostat)
U odnosu na 2016. mladi roditeljski dom napuštaju 2 godine kasnije (Izvor: Eurostat)
Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju 7 godina kasnije od europskog prosjeka (koji iznosi 26.4 godine)(Izvor: Eurostat)
Kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite
-3
Građanke i građani RH žive 3 godine kraće od prosjeka EU, uz očekivani prosječni životni vijek od 77,7 godina
(Izvor: Svjetska banka)
2.
Drugi smo u EU-u po smrtnosti od malignih bolesti: u Hrvatskoj od malignih bolesti godišnje umre 328 osoba na svakih sto tisuća stanovnika, a u EU 190 osoba na sto tisuća.
(Izvor: Narodne novine)
49%
239 stanovnika RH na svakih sto tisuća godišnje umire od sprječivih uzroka smrti, dok je u EU prosjek 160 na svakih sto tisuća – 49% učestalije u Hrvatskoj nego je prosjek EU
(Izvor: EK – State of Health in the EU Croatia Country Health Profile 2021)
914
liječnika napustilo je RH od 2016. godine (Izvor: Hrvatska liječnička komora)
457
liječnika nedostaje nam samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: 257 obiteljskih, 110 ginekologa i 90 pedijatara.
(Izvor: Hrvatska liječnička komora)
Demografija
262 tisuće stanovnika iselilo je iz RH od kraja 2016. godine,
a 42 tisuće ljudi iselilo je iz RH samo u 2022. godini. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
17,47% djece (6.281 prvašića) manje upisano je u prvi razred osnovne škole u RH u školskoj godini 2023.-2024.,u odnosu na školsku godinu 2016.-2017. (Izvor: Školski e-Rudnik)
Pokazatelji političke i druge korupcije tijekom dvije Vlade Andreja Plenkovića
313,6 milijuna eura teške su malverzacije zbog kojih je Europsko tužiteljstvo u 2022. godini u RH otvorilo 23 istražna postupka, zbog zlouporabe sredstava iz EU fondova zbog manipulacija tijekom javne nabave, te korupcije (Izvor: Ured europskog javnog tužitelja)
313,6 milijuna eura teške su malverzacije zbog kojih je Europsko tužiteljstvo u 2022. godini u RH otvorilo 23 istražna postupka, zbog zlouporabe sredstava iz EU fondova zbog manipulacija tijekom javne nabave, te korupcije (Izvor: Ured europskog javnog tužitelja)
S 313,6 milijuna eura Hrvatska je mogla pokriti 100.000 kućanstava solarima
3.