Otimaju nam institucije i za to si međusobno dijele priznanja

Otimaju nam institucije i za to si međusobno dijele priznanja

Klika koja otima javne resurse i institucije međusobno si za to dodjeljuje priznanja – tako bi se moglo opisati izglasavanje pokretanja postupka dodjele počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu lokalnom šerifu i višestrukom USKOK-ovom optuženiku Milanu Bandiću.

Podsjetimo, protiv Milana Bandića pokrenut je i vodi se niz kaznenih postupaka zbog muljaža u Gradu Zagrebu, kupovina zastupnika nije mu strana, redovito vrijeđa novinare, naročito novinarke, te građane Zagreba, ne samo svojim postupcima već i u javnim istupima, nazivajući ih miševima ili pak vranama koje grakću. Pritom, u svojih šest mandata za stanovnike Zagreba nije uspio riješiti osnovna pitanja kao što je primjerice sustav odlaganja otpada.

Samo politički oktroirano sveučilište, zaposjednuto od strane pojedinaca koji brinu isključivo o vlastitim interesima, može pokrenuti postupak dodjele počasnog doktorata takvoj osobi.

Pokretanje postupka za N1 televiziju komentirao je Damir Bakić, protukandidat Damiru Borasu na prošlim izborima za rektora i član političke platforme Možemo!:

“Radi se o kandidatu koji ničim nije zaslužio takvu počast. Predlaže se da se počasni doktorat dodijeli osobi na političkoj dužnosti koja itekako može utjecati na život i rad Sveučilišta. To je znak neukusnog, udvorničkog i podaničkog ponašanja”, komentirao je Bakić te dodao kako je pritom nanesena ogromna šteta, ponižavanje i sramoćenje Sveučilišta i njegovih institucija u cjelini.

“Zasluge koje se u prijedlogu pripisuju Bandiću nije nam on poklonio već je to učinjeno našim novcem, novcem poreznih obveznika. U prirodi je djelovanja lokalne samouprave da podupire kapitalne investicija sveučilišta u gradu u kojem djeluje, pri čemu nisam siguran da je gradonačelnik Zagreba učinio više nego drugi gradonačelnici sveučilišnih centara u Hrvatskoj”, rekao je Bakić.

Upitan o tome kako bi Senat mogao glasati o predloženom doktoratu, Bakić je rekao kako Senat o problemima već duže vremena šuti: “Iz Senata sam izašao pred godinu dana jer sam nezadovoljan načinom na koji je eutaniziran i ne želi razgovarati o aferama koje je proizveo rektor Boras, tužbama protiv novinara, medija, studenata, nevladinih udruga, problemima na Hrvatskim studijima itd.”

Naime, Senat Sveučilišta u Zagrebu već je u nekoliko navrata pokazao, a najzornije u recentnom dodjeljivanju počasnog doktorata Draganu Čoviću, da je tijelo koje je instrumentalizirano i okupirano pojedincima koji u većini ne funkcioniraju kao samostalni odgovorni pojedinci već kao rektorova produžena ruka. Ovo sramotno ponašanje razlog je sve češćeg gnušanja i osude hrvatske javnosti i sve lošijeg ugleda najvećeg i najstarijeg Sveučilišta u Hrvatskoj.

Vjerujemo da većina akademskih djelatnika i doktora koji su zvanje stekli na Sveučilištu u Zagrebu jednako tako osuđuje postupke Senata i zato podupiremo svaku izmjenu zakona o znanosti i visokom obrazovanju koja bi omogućila demokratičniji izbor rektora, što bi zauvijek okončalo mogućnost ovakvog beznadnog zauzimanja institucije od strane ljudi koji ne rade na čast sveučilišta.

Stoga pozivamo sve članove hrvatske akademske zajednice, građane Zagreba i hrvatsku javnost da zajedno s nama oštro osudi ovu nominaciju, a članove Senata Sveučilišta u Zagrebu da se prisjete svoje doktorske prisege koja između ostalog kaže: „Pozivam vas da ostanete vjerni načelima znanosti, u svome pozivu čuvate njezine ideale, a u svome naslovu, čast ovoga Sveučilišta i njegovo mjesto u slobodnoj zajednici ljudi i naroda, koje s vama dijelimo.”

Izjava za javnost – Možemo! se priključuje bojkotu HRT-a

Izjava za javnost – Možemo! se priključuje bojkotu HRT-a

Pridružujemo se dvotjednom bojkotu HRT-a kao podrška novinarima/kama i slobodi izražavanja

Politička platforma Možemo! pridružuje se dvotjednom bojkotu HRT-a koji su pokrenule nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava zbog čak 36 tužbi koje je HRT pokrenuo protiv novinara i drugih medija. Ovime se HRT iz javne radiotelevizije financirane iz proračuna i pretplata građana pretvorio u nositelja borbe protiv slobode medija.

Poručujemo HRT-u da povuče tužbe kroz koje potražuje od drugih medija i novinara više od 2.2 milijuna kuna jer je to jedini način da vrate ugled koji tužbama navodno štite. Do prosvjeda za slobodu izražavanja koji će se održati 2. ožujka 2019. predstavnici Možemo! će odbiti sva gostovanja na HRT-u, neće davati zasebne izjave za HRT niti će zvati HRT na događanja koje organizira Možemo!.

Nadamo se da će se dvotjednom bojkotu pridružiti i ostale političke stranke i inicijative, te javne osobe kojima je stalo do slobode medija i govora, te slobodnog djelovanja novinara u Hrvatskoj.

Priopćenje za medije – osnivanje stranke Možemo!

Priopćenje za medije – osnivanje stranke Možemo!

Sto trideset i četiri osobe su u nedjelju, 10.2.2019. godine, osnovale stranku Možemo!.

Za dvoje koordinatora stranke izabrani su Sandra Benčić i Teodor Celakoski. U upravni odbor stranke su uz dvoje koordinatora izabrani i Damir Bakić, Danijela Dolenec, Nives Miošić-Lisjak, Jelena Miloš i Nebojša Zelić.

Sjednicom je predsjedavao Tomislav Tomašević koji se nije kandidirao za tijela stranke budući da već djeluje kao koordinator stranke Zagreb je Naš!.


Priopćenje za medije

Priopćenje za medije

Inicijativa za izgradnju nove progresivne političke platforme MOŽEMO! predstavljena je javnosti u nedjelju 3. veljače u 10h na Trgu sv. Marka u Zagrebu. Inicijativni odbor Platforme čini dvadeset i šest osoba – aktivnih građana i članova lokalnih inicijativa i nezavisnih lista, od Dubrovnika do Pule, od Rijeke do Karlovca. Riječ je o ljudima različitih profila, a svima je zajedničko da su se u dosadašnjem djelovanju u svojim zajednicama i radnim mjestima borili za javni interes i opće dobro. Platforma planira izaći na sljedeći ciklus izbora, od EU do državne razine. Više o Platformi kao i članovima inicijativnog odbora možete pročitati na www.mozemo.hr.

Tomislav Tomašević, vijećnik u gradskoj skupštini grada Zagreba, istaknuo je kako su se odlučili politički aktivirati na državnoj razini jer ne mogu gledati kako političke elite uništavaju zemlju i kako već 30 godina nemaju ideju razvoja koji bi osigurao bolju kvalitetu života nas građana. Za razliku od njih, članovi platforme MOŽEMO! imaju i borbenost i znanje da ostvare novu razvojnu viziju. Politička platforma je nazvana Možemo! jer smatraju da društvo jedino može bolje ako se aktiviraju i drugi građani širom Hrvatske. Izjavio je da ne vjeruju u političke mesije i sveznadare jer vjeruju da je politika kolektivni poduhvat  te je pozvao ljude da im se priključe. Također je naglasio da se neće preslagivati s postojećim potrošenim političkim opcijama.

Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti, rekla je da naše društvo postaje sve nejednakije. Mnogi u Hrvatskoj gledaju kako spojiti kraj s krajem, velike su razlike između regija, nejednako smo tretirani od strane sudova, nejednaki smo u pristupu zdravstvenim uslugama i obrazovanju. Kada spojimo sva ta lica nejednakosti postaje jasno da u Hrvatskoj danas okolnosti u kojima se rodimo sve više određuju naše živote. Platforma MOŽEMO! ne pristaje na viziju Hrvatske kao društva 200 bogatih obitelji. Pozvala je i druge koji vide Hrvatsku kao egalitarno, demokratsko i održivo društvo da im se pridruže.

Damir Bakić, profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, rekao je kako je naše društvo lošije nego što je bilo, zarobljeno u klijentelizmu i korupciji dok raste siromaštvo, nejednakost i osjećaj besperspektivnosti. Sve je to posljedica cinizma političke, a osobito vladajuće elite koja politiku shvaća ne kao odgovornu zadaću upravljanja javnim poslovima već isključivo kao priliku za osobni probitak. Platforma MOŽEMO! ne pristaje na takvo shvaćanje, ne pristaje na cinizam, nekompetenciju, korupciju i rezignaciju i sposobna je zajedno s građanima preokrenuti takav stav i politiku obavljati u korist javnog interesa.

Iskra Mandarić, sindikalistkinja i odgajateljica, kazala je kako će se Platforma MOŽEMO! zalagati za dostupnost vrtića za svu djecu u cijeloj Hrvatskoj. Nadodala je kako žele zaustaviti domino efekt iseljavanja iz zemlje, te da se zalaže za smanjenje prekarnih oblika rada, bolju regulaciju radnih odnosa i jačanje pregovaračke pozicije radnika. Inzistirat će na stalnom zaposlenju kroz ugovore na neodređeno i primjerenim naknadama za rad- rad po mjeri čovjeka.

Đuro Capor, gimnazijski profesor i aktivist, naglasio je kako su u državi pobrkani prioriteti: strateškim investicijama se proglašavaju nekretninski projekti, a ono što je za državu uistinu strateško poput reforme obrazovanja je zaustavljeno. Platforma MOŽEMO! poticat će aktivno sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i unapređivanju oblika predstavničke i direktne demokracije. Zalagat će se za lokalno usmjeren i promišljen razvoj, braniti javna dobra i javne usluge od privatizacije i deregulacije.

Sandra Benčić, pravnica i aktivistica u području zaštite ljudskih prava,  poručila je kako je cilj djelovanja platforme MOŽEMO! po prvi put stvoriti razvojnu viziju Hrvatske temeljenu na povećanju kvalitete života svih građana i definirati prioritete. Pri tome je istakla da se ne može obnavljati vozni park Vlade dok se magnetna rezonanca čeka po dvije godine, kupovati precijenjeni vojni avioni dok građani moraju moliti Vladu da im odobri lijek za teško bolesnu djecu ili  imati više od 550 općina i gradova i 20 županija dok god ne možemo osigurati jednak obrazovni standard za svu djecu i zemlju. Dok političari godinama poručuju kako postoje neki drugi prioriteti i interesi, Benčić smatra da ključni strateški interes ove države jesu njeni ljudi i da napokon svi mi građani moramo postati prioritet svakoj vlasti.

Članovi inicijativnog odbora platforme MOŽEMO! su: Branko Ančić, Damir Bakić, Naima Balić, Sandra Benčić, Gordan Bosanac, Marija Brajdić Vuković, Đuro Capor, Teodor Celakoski, Danijela Dolenec, Iva Ivšić, Suzana Jašić, Dario Juričan, Iskra Mandarić, Nives Miošić, Vilim Matula, Jelena Miloš, Antonija Petričušić, Draženka Polović, Urša Raukar, Sergej Pristaš, Mima Simić, Dražen Šimleša, Ivo Špigel, Tomislav Tomašević, Nebojša Zelić i Mislav Žitko.