Ne trebamo ponavljati greške drugih europskih zemalja: privatizacija komunalnih usluga i prirodnih resursa je štetna za građane

Ne trebamo ponavljati greške drugih europskih zemalja: privatizacija komunalnih usluga i prirodnih resursa je štetna za građane

Koalicija zelene ljevice koju čine politička platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH u subotu, 4. svibnja, u Rijeci je održala konferenciju za medije s fokusom na ključne probleme građana Rijeke: cijene i kvalitetu komunalnih usluga, te opstanak brodogradnje.

Dr.sc. Nebojša Zelič (Možemo!-politička platforma), Riječanin, kandidat za Europski parlament na koalicijskoj listi istaknuo je posljedice privatizacije komunalnih javnih usluga: “Riječki distributer plina i toplinske energije – Energo d.o.o.  djelomično je privatiziran, odnosno nalazi se 43% u vlasništvu talijanskog poduzeća. Nakon te privatizacije, za usluge grijanja i distribucije plina građani Rijeke plaćaju najskuplju cijenu grijanja u Hrvatskoj, a uz Pulu i najskuplji plin”. Napomenuo je i problem potencijalne privatizacije usluge vodoopskrbe upravo iz razloga što su Riječani izuzetno ponosni na kvalitetu svoje vode, te činjenicu da je Gorski kotar leži na vodnim resursima. Jedan od ciljeva koalicije upravo je zaštita prirodnih resursa i komunalnih javnih usluga od privatizacije, budući da je privatizacija u mnogim europskim gradovima dovela do smanjenja kvalitete usluge i povećanja cijena.

Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma), nositelj koalicijske liste, povezao je komunalne probleme grada Rijeke s europskim politikama i istaknuo da je jedna od glavnih inicijativa koje koalicija namjerava provesti u Europskom parlamentu zaustavljanje donošenja revidirane tzv. Bolkenstein direktive koja stvara dodatan pritisak na države i gradove da privatiziraju i liberaliziraju komunalne usluge. Tomašević je istaknuo kako su brojna istraživanja pokazala da privatizacija komunalnih usluga u pravilu dovodi do povećanja cijene usluge, pogoršanja kvalitete usluge i podinvestiranja u komunalnu infrastrukturu. Istaknuo je da mnogi europski gradovi poput Berlina i Pariza sada otkupljuju natrag u javno vlasništvo usluge vodoopskrbe i druge komunalne usluge nakon što su uvidjeli da je privatizacija uzrokovala štetu za građane i ostale korisnike.

Dragan Markovina, kandidat Nove ljevice na koalicijskoj listi, rekao je da su predstavnici koalicije došli u Rijeku kako bi obilježili Dan oslobođenja Rijeke i razgovarali s građanima o ključnim problemima koje bi zastupnici u EU parlamentu trebali rješavati. Jedan od tih problema je upravo propast 3.maja- riječkog brodogradilišta koje je dio Uljanika i  čiji potencijalni stečaj znači i kraj brodogradnje na području Kvarnera i Istre. Markovina je prozvao dosadašnje zastupnike u EU parlamentu, kao i premijera Plenkovića zbog potpune nezainteresiranosti da probleme hrvatske brodogradnje rješavaju u kontekstu europske strategije za brodogradnju, kao i za to što Hrvatska nije bila proaktivnija u traženju rješenja na EU razini. Rekao je da je i sama EU shvatila da bez značajnijih javnih ulaganja u brodogradnju neće moći parirati Kini i Koreji, te da se za brodogradnju mora osigurati povoljnije mehanizme financiranja i garancijskih instrumenata na razini EU. “Takvu pasivnost spram hrvatske brodogradnje možemo tumačiti samo kao svjesno odustajanje od ove važne industrijske grane”, zaključio je.

Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Kandidati koalicije Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH na Praznik rada svojim su potpisima podržali sindikalnu referendumsku inicijativu 67 je previše. Tom su prilikom održali i konferenciju za medije na temu rada i mirovinskog sustava.  

Tomislav Tomašević (Možemo! – politička platforma), nositelj koalicijske liste naglasio je da koalicija podržava referendumsku inicijativu jer ova nepromišljena i nepravedna mjera HDZ-ove vlade dodatno ugrožava ranjive skupine starijih radnika. Isto tako, istaknuo je da je “podrška SDP-a ovoj inicijativi licemjerna, jer je upravo SDP-ova vlada usvojila povišenje dobi za umirovljenje na 67 godina.” Mjera prisilnog općeg produljenja radnog vijeka ne rješava glavne probleme nepravednog i neodrživog mirovinskog sustava, a to su “mali broj radnih mjesta zbog izostanka aktivne ekonomske politike te povećanje prekarnih oblika rada, što ukupno smanjuje doprinose u mirovinski sustav.” Početkom 90-ih omjer između radnika i umirovljenika je bio 3 : 1, a danas je 1.2 : 1 – što je neodrživo. “S druge strane, nepravedno je da je prosječna radnička mirovina, koja je nedovoljna za dostojan život, gotovo dvostruko manja od prosječne povlaštene mirovine koju dobiva čak 15 % umirovljenika. Radnička mirovina je čak 4 puta manja od povlaštene mirovine bivših saborskih zastupnika, koje je ova vlada još povećala s 9,000 na 10,000 kn mjesečno.”

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da u Hrvatskoj danas imamo gotovo 100,000 manje radnih mjesta nego pred krizu 2008. godine, što dodatno pogoršava omjer radnika i umirovljenika. “Loša ekonomska politika dovodi do toga da se smanjuje broj radnih mjesta, registrirana nezaposlenost pada zbog iseljavanja radne snage u zemlje centra, a niska zaposlenost dodatno ugrožava mirovinski sustav.” Dodatni problem je povećanje udjela prekarnog rada u Hrvatskoj. “Prema podacima Eurostata u prekarnom radu smo nažalost prvaci EU, s čak 6,9% zaposlenih s kratkotrajnim ugovorom u trajanju do tri mjeseca. To je čak trostruko više od prosjeka EU. Čak petina radnika zaposlena je na ugovor na određeno vrijeme, a nova zapošljavanja se gotovo u pravilu sklapaju na određeno vrijeme – više od 90% novosklopljenih ugovora je na određeno vrijeme.”

Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) izdvojila je dva razloga zbog kojih visok udio prekarnog rada potkopava održivost mirovinskog sustava: “Prvi razlog jest da ugovori o djelu i autorski ugovori u manjoj mjeri kroz doprinose pune mirovinski sustav u odnosu na ugovore o radu. Drugo, prekarni radni vijek, budući da nije u kontinuitetu, manje vremena doprinosi mirovinskom sustavu. Stoga je smiješan argument ministra Pavića koji govori da će netko tko počne raditi s 24 godine moći do 65. godine napuniti 41 godinu staža jer pretpostavlja radni odnos u kontinuitetu bez ijednog mjeseca nezaposlenosti”.

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

U subotu, 27.4.2019. predstavljena je lokalna grupa političke platforme Možemo! Karlovac. Tim je povodom održana konferencija za medije, na kojoj je Tomislav Tomašević, nositelj zajedničke liste za europske izbore u koaliciji s Novom ljevicom i ORaHom, izjavio da žele mijenjati stvari i u Hrvatskoj i Europskoj uniji u smjeru više demokracije, socijalne i ekološke pravde te rodne ravnopravnosti. “Politiku vidimo kao kolektivni poduhvat i smatramo da je za političke promjene u Hrvatskoj nužno u politiku uključiti nove ljude i nove ideje. Zato smo ponosni što je osnovana lokalna grupa Možemo! u Karlovcu – ujedno prva lokalna grupa naše političke platforme u Hrvatskoj, u kojoj su velikom većinom ljudi koji do sada nisu bili politički aktivni i nisu bili članovi nijedne političke stranke. Uvjereni smo da će lokalna grupa Možemo! u Karlovcu, kroz borbenost i znanje doprinijeti rješavanju nekih problema koji godinama vladajuće elite stavljaju pod tepih, kao što je primjerice obnova karlovačke Zvijezde i povijesne baštine uz pomoć europskih fondova na na čemu su radili i za što su se zalagali i ljudi aktivni u karlovačkoj grupi Možemo!”


Draženka Polović, članica Inicijativnog odbora Možemo! i suosnivačica lokalne karlovačke grupe, istaknula je da politička platforma Možemo! zastupa vrijednosti i ciljeve poput solidarnosti, sekularizma, borbe protiv korupcije te zaštite okoliša. Osim toga, osvrnula se i na važnost metoda političkog djelovanja platforme Možemo!, u kojoj se sve bitne odluke donose kroz demokratsku raspravu svih članova platforme, za razliku od većine političkih stranaka u Hrvatskoj, u kojoj su odluke rezervirane samo za vodstvo. “Priključili smo se platformi jer zastupamo iste političke vrijednosti i vjerujemo u demokratsku političku organizaciju i metode donošenja odluka. Karlovac nažalost proživljava razdoblje teške stagnacije, duhovno i fizičko odumiranje. U tom je smislu Karlovac savršeno zrcalo države i njene politike. On je grad bez kritičkog mišljenja, bez stvarne javnosti i bez dijaloga.” Smatra da je cinično da je karlovačka vlast Karlovac pokušala brendirati kao “grad susreta” jer susret podrazumijeva dijalog, slobodu i uvažavanje različitosti, a umjesto toga aktualna vlast – kao na početku njegove izgradnje – podiže bedeme i iznova gradi utvrdu poslušnika i istomišljenika, iako nas povijest uči da je samo onda kad je Karlovac bio otvoren i slobodan grad za nove ideje, kulture i vjeroispovijesti, ujedno bio i prosperitetan.

Na lokalnoj razini, neki od prioriteta karlovačke grupe Možemo! su obuhvatna stambena politika koja će osigurati svim mladim ljudima priuštiv krov nad glavom ponajprije obnovom napuštenih i zapuštenih objekata u starim gradskim kvartovima, zaštita karlovačkih rijeka od izgradnje mini-hidrocentrala i zaštita postojećeg gradskog zelenila. “Uvjereni smo da s novim obrascem i vrijednosnim sustavom možemo Karlovac iz utvrde nepravde, klijentelizma, podilaženja strukturama i atmosfere straha i netrpeljivosti pretvoriti u otvoreni, slobodni demokratski grad. Nećemo čekati političke mesije, jer smo mi, građani Karlovca ti koje smo čekali.” Na kraju, pozvala je sve zainteresirane građane Karlovca koji dijele vrijednosti i viziju platforme Možemo! da im se pridruže, “jer jedino zajedno – možemo!”

Damir Bakić, član Koordinacije platforme Možemo!, iskazao je zadovoljstvo činjenicom da je prva lokalna grupa platforme Možemo! osnovana u Karlovcu koja u ovom trenutku broji 20-ak članova. “Uvjereni smo da će ova lokalna grupa biti jedna od najaktivnijih u platformi Možemo! i da će svojim radom unaprijediti kvalitetu života većine ljudi u Karlovcu i Hrvatskoj”. Podsjetio je da su i naša politika i  naše društvo zarobljeni u klijentelizmu i korupciji, kako onoj općoj, tako posebno u političkoj. U isto vrijeme raste siromaštvo, nejednakost i osjećaj besperspektivnosti. Naši temeljni javni servisi – obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe – nazaduju. “Ne samo da nemamo odgovore na sutrašnja pitanja, nego kao društvo zaostajemo i za samim sobom. Sve je to posljedica cinizma naše političke, a osobito vladajuće elite i njihovog shvaćanja politike ne kao odgovorne zadaće upravljanja javnim poslovima, nego skoro isključivo kao prilike za osobni probitak. Možemo to promijeniti jedino ako se zajedno politički aktiviramo!”

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Možemo!-politička platforma je u petak, 26. travnja, uoči početka prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu 67 je previše, na konferenciji za medije poručila da daje podršku sindikalnoj inicijativi za referendum. Smatraju da bi ova nepromišljena i nepravedna mjera iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju ne samo dodatno ugrozila ranjive skupine starijih radnika već bi i prouzročila val prijevremenih umirovljenja 2027. godine, prije nego krene povećanje dobi za umirovljenje.

Tomislav Tomašević tom je prilikom istaknuo da su svjesni problema neodrživosti, neadekvatnosti i nepravednosti mirovinskog sustava no naglasio kako je „prisilno produženje dobi za mirovinu zapravo odgađanje rješavanja stvarnih uzroka problema mirovinskog sustava – lošeg stanja na tržištu rada zbog dugotrajnog izostanka aktivne gospodarske politike i povećanja prekarnih oblika rada, ali i činjenice da velik dio „manjka“ u mirovinskom sustavu nastaje zbog toga što se iz njega isplaćuje mirovine za one koji mu nisu solidarno doprinosili.“ Glavni problemi mirovinskog sustava su niska zaposlenost s jedne i nejednakosti radničkih i povlaštenih mirovina s druge strane. „Bez povećanja zaposlenosti i promjene omjera radnika u odnosu na broj umirovljenika nećemo riješiti problem održivosti mirovinskog sustava, a niti povećati mirovine koje su neadekvatne za dostojan život“. Dodatno, smatra da će mjera produljenja radnog vijeka nejednako pogoditi različite društvene skupine, naročito stariju populaciju radnika u specifičnim zanimanjima, za koju u Hrvatskoj nema ni radnih mjesta niti uvjeta rada primjerenih njihovoj dobi, mogućnostima i radnim sposobnostima. „Godišnje na mirovine 668 bivših saborskih zastupnika odlazi čak 80 milijuna kuna. Imamo apsurdnu situaciju u kojoj Plenkovićeva vlada prije 2 godine diže povlaštenu mirovinu bivšim saborskim zastupnicima za čak 1.000 kuna na oko 10.000 kuna, a godinu dana kasnije diže radni vijek do 67 godina svim radnicima koji imaju četiri puta manju prosječnu mirovinu. To je duboko nepravedno.”

Sandra Benčić naglasila je da je Vlada RH, od tri preporuke Europske komisije za reformu mirovinskog sustava, novim Zakonom adresirala dvije: produljenje dobi i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu. „Treće preporuke – one koja se tiče reforme mirovina po posebnim propisima – Vlada se nije niti dotaknula. A upravo te “povlaštene” mirovine – njih 175.000, odnosno 15% od ukupnog broja – snažno opterećuju sustav”. Te su mirovine u prosjeku znatno i višestruko veće od mirovina obračunatih po Zakonu o mirovinskom osiguranju: prosječna starosna mirovina iznosi oko 2.600 kuna, dok prosječna “povlaštena” mirovina iznosi oko 4.200 kuna. Dodala je, međutim, i da je u redizajnu mirovinskoga sustava potrebno voditi računa o tome da mirovine po posebnim propisima često predstavljaju jedini izvor prihoda kućanstava, te da će „biti potrebno stvoriti odgovarajuće socijalne programe, nakon što se one mirovine koje su rezultat političkih povlastica ili nevjerodostojnih podataka ukinu.“ Zaključila je da bi pravedna odredba bila ona koja dozvoljava, a ne prisiljava produljenje radnog vijeka.

Damir Bakić je naglasio da je temeljni problem sustava u izrazito nepovoljnom omjeru broja osiguranika i broja umirovljenika koji sada iznosi 1,2:1. Ova reforma je nepripremljena, jer bi nužan preduvjet bio prethodno sagledati mirovinski sustav u svojoj biti, bez socijalnih davanja koja se nazivaju mirovinama priznatima po posebnim propisima. Teret sanacije mirovinskog sustava solidarno bi trebali snositi svi. Umirovljenici to već čine primajući omalovažavajuće niske mirovine, radnici to već desetljećima čine puneći proračun iz kojeg se direktno financira golemi deficit mirovinskog sustava (ove godine 18 milijardi kuna), „a sada se traži da ponesu još dodatni dio tereta radeći duže”. Ukazao je i na nepravedan tretman žena u definiciji dugogodišnjeg osiguranika u trenutnom Zakonu o mirovinskom osiguranju. To su oni osiguranici koji su ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu i imaju barem 41 godinu staža, te im se stoga omogućuje odlazak u mirovinu koja se ne tretira kao prijevremena, tj. ne podliježe redukciji. S obzirom da smo još u prijelaznom razdoblju u kojem se dobna granica umirovljenja za žene tek diže do 65 godina (trenutno je ona 62 godine i 4 mjeseca), potrebno je u ovom prijelaznom razdoblju do 2027. godine posebno definirati status dugogodišnjeg osiguranika za žene u kojem bi se tražila adekvatno niža dob i adekvatno manji broj godina staža. „Zalagat ćemo se, neovisno o ishodu referenduma, da se i ova nepravda ispravi.”

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

Povodom prvog čitanja Prijedloga Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u Hrvatskom saboru, politička platforma Možemo! ovim putem upozorava javnost da se u predloženim izmjenama i dopunama zakona MUP nije niti dotaknuo reforme Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, a koje je regulirano upravo ovim Zakonom. Vijeće se nije oformilo nakon jednog neuspjelog pokušaja od strane saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a razlog leži velikim dijelom i u njegovom pogrešnom zakonodavnom dizajnu i ograničenim ovlastima Vijeća.

Ovo je bila odlična prilika da se rad Vijeća napokon regulira na učinkovit način. Navedeno Vijeće zaduženo je za nadzor tajnih mjera prikupljanja podataka od strane MUP-a (npr. telefonski izlisti i sl.), a važnost te funkcije posebno je jasna u svjetlu aktualnih afera u kojima su bivši djelatnici MUP-a upleteni u manipuliranje i neovlašteni nadzor osobnih podataka.

Dodatno, već godinama ne funkcionira ni Povjerenstvo za rad po pritužbama, regulirano Zakonom o policiji, a koje bi trebalo istraživati pritužbe građana na mogući nezakonit rad policije. Imajući na umu kontinuirane i vjerodostojne optužbe domaćih i međunarodnih organizacija kao i Pučke pravobraniteljice na račun postupanja policijskih djelatnika prema izbjeglicama i migrantima, a u zadnje vrijeme i sve više “incidenata” policije prema novinarima i građanima – više je nego jasno da policija pod hitno mora dobiti učinkoviti građanski nadzor.

Ovo izbjegavanje MUP-a, ali i matičnih saborskih Odbora da reformiraju i osnuju vijeća za građanski nadzor MUP-a signal je policiji da može kršiti ljudska prava u svom postupanju prema građanima. Zbog toga tražimo od MUP-a da povuče Prijedlog zakona i doradi ga na način da reformira Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti kao i Povjerenstvo za rad po pritužbama.

Koalicija zelene ljevice u Slavonskom Brodu na Dan planeta Zemlje: Bez nove politike jurimo prema klimatskom kolapsu

Koalicija zelene ljevice u Slavonskom Brodu na Dan planeta Zemlje: Bez nove politike jurimo prema klimatskom kolapsu

Koalicija zelene ljevice koju čine Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH je u ponedjeljak 22.04.2019. u Slavonskom Brodu građanima predstavila svoj program i kandidate za izbore za Europski parlament, te su održali konferenciju za medije povodom Dana planeta Zemlje.

Nositelj liste Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) istaknuo je da je ponosan što je Brođanin, Mladen Sudar, jedan od najistaknutijih boraca za čist zrak u Slavonskom Brodu, kandidat na listi koalicije koju čine politička platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH. “Naša lista je jedina lista za europske izbore koja ima dvanaestero ljudi koji se desetljećima bore za javni interes, u što spada i zaštita okoliša. Klimatske promjene su najveći ekološki, ali i socioekonomski problem današnjice i vidjeli smo i u Hrvatskoj da generacija srednjoškolaca zahtjeva hitnu akciju kako bismo te promjene ublažili i na njih se prilagodili.” Naglasio je da prema istraživanjima javnog mnijenja skoro 60% naših građana misli da  Hrvatska čini premalo u borbi protiv klimatskih promjena, a čak 80% ih smatra da hrvatsko gospodarstvo treba usmjeriti prema zelenoj ekonomiji. Podsjetio je da smo i u Hrvatskoj svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju poljoprivredu, a povećan je i rizik od katastrofalnih poplava koje smo nažalost prije nekoliko godina vidjeli u ovom dijelu Hrvatske. Stoga je zaključio kako će se u Europskom parlamentu koalicija s drugim eurozastupnicima boriti za rješavanje klimatskih promjena jer “bez ograničavanja emisija stakleničkih plinova po stanovniku i potpune transformacije u proizvodnji i potrošnji hrane, energije i svih proizvoda idemo prema klimatskom kolapsu.”

Mladen Sudar (ORaH), podsjetio je da se već godinama borimo za smanjenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, čemu je uzrok rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. “Danas obilježavamo Dan planeta Zemlje i to u gradu koji je postao prepoznatljiv, nažalost, po problemu onečišćenog zraka. Ono što smo mi vidjeli jest da EU  nije napravila ništa po pitanju rješavanja tog problema i to je nešto na što želimo upozoriti. Mi na ovoj listi želimo svakako u budućnosti rješavati takvu vrstu problema, bilo da se on pojavi u Slavonskom Brodu ili bilo kojem drugom gradu. Ovo se pitanje mora rješavati preko Europskog parlamenta i Europske komisije, jer je i BiH u procesu pridruženja EU kao potencijalna kandidatkinja i zato treba ujednačiti ekološke standarde i osigurati investicije u tehnologiju koja će smanjiti prekogranično zagađenje. U Slavonskom Brodu treba iskoristiti europske fondove za prekogranični zeleni razvoj s Bosanskim Brodom i otvoriti zelena radna mjesta, umjesto da se mladi iseljavaju iz Slavonije trbuhom za kruhom”. Zaključio je: “Nakon godina patnje, Slavonskom Brodu treba zaštita okoliša i zeleni lokalni razvoj na način da novostvorena vrijednost ostane u lokalnoj zajednici i da se koriste lokalni resursi. Brođani su građani EU i kao takvi imaju pravo na standard kvalitete zraka, okoliša i na zdravlje, baš kao i svi drugi stanovnici EU.”

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da nas znanstvenici upozoravaju da ukoliko želimo izbjeći klimatski kolaps da se trebamo u vrlo kratkom razdoblju u potpunosti prebaciti s fosilnih na obnovljive izvore energije. “Mi zahtjevamo tu tranziciju, a u EU parlamentu borit ćemo se za to da cijenu te tranzicije ne plaćaju oni koji su od fosilne ekonomije imali najmanje koristi. Putem uvođenja posebnih poreza za velike korporacije na EU razini tražit ćemo da tranziciju financiraju najbogatije kompanije – one koje sada vrlo često plaćaju malo poreza, jer im globalni ekonomski sustav omogućuje da taj kapital sele u porezne oaze.” Naglasila je da koalicija zelene ljevice smatra da Slavoniju možemo pretvoriti u održivu poljoprivrednu regiju, u prvom redu stvaranjem lokalnog tržišta za lokalno uzgojenu hranu putem zelene javne nabave “koja će omogućiti da lokalni proizvođači imaju prednost u dobavi hrane za naše škole, bolnice, vrtiće i ukupni javni sektor. Želimo da svaka javna ustanova nabavlja hranu prvenstveno iz kruga od 70-90 km.”

Kandidatkinja koalicije Ana Marija (Mima) Simić, iz Slavonskog Broda kreće na svoje petotjedno putovanje biciklom po Hrvatskoj u sklopu kampanje Biciklom do Brisela. “U politiku sam se uključila jer mislim da je vrijeme za novu političku, ali i atmosfersku klimu. Dosta mi je toga da politika oblikuje mene, ja želim oblikovati politiku.” Naglasila je da smatra da su dva zadatka političarke: “da sasluša ljude i da djeluje” i zato sa svojom biciklom ide na pet tjedana bicikliranja po Hrvatskoj “gdje ću razgovarati s ljudima, prikupljati pitanja, prijedloge i mišljenja, jer se politika živi i radi na terenu.” Upitana misli li da će birači prepoznati ovakav njen angažman, odgovorila je da očekuje “da će ljudi izaći na izbore, jer izlaznost je vrlo niska zato što ljudi misle da ih se to ne tiče. Međutim, politika je sve što radimo, sve što dišemo, sve što jedemo, sve što pijemo. Mislim da će ljudi to shvatiti i da će izaći na izbore i prepoznati naše politike i naš program kao nešto s čime se mogu povezati.”

Odgovor na zahtjeve Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva

Odgovor na zahtjeve Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva

Novinarstvo i novinari/ke se nalaze pod sve većim pritiscima i u Europskoj uniji. Ono što Europska federacija novinara prepoznaje kao potencijalnu političku opasnost za novinarstvo, uočavajući da se Europska unija ovim izborima nalazi na prekretnici i da nije izvjesno da će se i dalje zalagati za slobodu novinarstva i pluralizam medija – nama u Hrvatskoj već neko vrijeme predstavlja zabrinjavajuću realnost. Javna radio-televizija nalazi se pod stranačkom kontrolom i proizvodi pad profesionalnih standarda i egzodus novinara, a ostali mainstream mediji suočavaju se s političkim pritiscima i pritiscima oglašivača. Pritom velik broj novinara živi u prekarnom statusu i egzistencijalnoj neizvjesnosti. Situaciju dodatno pogoršavaju brojne tužbe protiv novinara zbog uvrede i klevete koje su u Hrvatskoj još uvijek u domeni kaznenopravnog zakonodavstva, te visoke odštete zbog navodnih povreda časti i ugleda moćnika. Vlada i premijer pretvaraju se da problem neovisnosti medija i novinarskih sloboda ne postoji, te otvoreno ismijavaju tvrdnje relevantnih domaćih i međunarodnih aktera koji uporno upozoravaju na nedostatak medijskih sloboda.

Koalicija Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH – tražit će osiguranje fondova za istraživačko i neovisno novinarstvo na EU razini, regulaciju rada novinara i novinarki u skladu s najvišim standardima sigurnosti rada i radnog mjesta novinara, osiguranje podrške za sindikalno djelovanje, izbacivanje klevete iz domene kaznenog zakonodavstva u svim zemljama članicama, te ozbiljno sankcioniranje prijetnji novinarima i drugih oblika narušavanja njihove sigurnosti. Borit ćemo se da se na razini EU postave i prate standardi neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti rada javnih servisa kako bi se smanjio utjecaj političkih elita na javne radiotelevizije.

Koalicija zelene ljevice u Puli istaknula: Bez industrije nema razvijene Istre

Koalicija zelene ljevice u Puli istaknula: Bez industrije nema razvijene Istre

U subotu, 20.4. koalicija zelene ljevice koju čine Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH predstavili su građanima i građankama Pule svoj program i ljude za izbore za Europski parlament, te su održali konferenciju za medije.

Nositelj liste Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) istaknuo je da su s građanima Pule razgovarali o europskim izborima i problemima koji se mogu i moraju riješiti na europskoj razini, a imaju direktan utjecaj na kvalitetu života ljudi u Puli i u cijeloj Istri. “Imamo najbolju listu sastavljenu od 12 ljudi koji se desetljećima bore za opće dobro i javni interes, protiv korupcije i privatizacije javnih i zajedničkih dobara, a za zaštitu okoliša i rodnu ravnopravnost. Jedna od naših glavnih tema na ovim europskim izborima je borba protiv privatizacije prirodnih resursa. Primjer koji imamo u Puli je privatizacija prostora kao zajedničkog dobra gdje vlasti žele dati cijeli poluotok Muzil u koncesiju na 99 godina za luksuzni, elitni turizam, što je de facto privatizacija i protiv takvih stvari se moramo boriti, jer vidimo što takav ekscesivni turizam s nekretninama donosi. Hrvatska je na vrhu zemalja u EU po udjelu turizma u BDP-u, dok u Istri industrija propada, što stvara velike probleme, a jedan od njih je i problem priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo i tu nudimo rješenja na europskoj i nacionalnoj razini.”

Zorislav Antun Petrović (ORaH) istaknuo je da je pitanje zaustavljanja klimatskih promjena jedna od osnovnih programskih osnova, te da će se zalagati za napuštanje fosilnih goriva, prelazak na obnovljive izvore energije i bolje pozicioniranje lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje plasmana njihovih proizvoda u našim vrtićima, školama i bolnicama kroz zelenu javnu nabavu. Dao je i jaku podršku borbi mladih ljudi diljem Europe za zaustavljanje klimatskih promjena.

Rada Borić (Nova ljevica) naglasila je važnost antifašizma za Istru i za čitavu Europu: “Mi danas svjedočimo ne samo ekonomskim razlikama između centra i periferije, već svjedočimo i rastu fašizma i autoritarnih sustava. U Istri znamo što znači biti antifašist – imali smo nedavno prilike čuti novo-stara posezanja za Istrom. Tome odlučno kažemo: Dosta! Antifašizam je važan nama, ali smatramo da je antifašizam važan i Europi jer Europa može opstati samo na vrijednostima i nasljeđu antifašizma i zato kažemo da  Europa mora drukčije!”

Sandra Benčić (Možemo!-politička platforma) osvrnula se na situaciju u Uljaniku i njegovom značaju za istarsku, hrvatsku, ali i europsku brodograđevnu industriju.  “Jedna od naših ključnih borbi je upravo borba za rad i dostojanstvo rada i radnika diljem Europe i neprihvatljivo je da mjesecima radnici Uljanika nisu dobili plaću. Smatramo da pitanje Uljanika nije samo pitanje Pule, Istre ili Hrvatske. To je europsko pitanje, jer Europa i sama sada uviđa koliko je pogriješila kada je, zatvarajući svoja brodogradilišta, prepustila tako važnu granu gospodarskim konkurentima poput Kine. Hrvatska vlada trebala je pitanje Uljanika rješavati kao europsko pitanje i kao pitanje strategije razvoja europske brodogradnje. Mislimo da za to još uvijek postoji šansa i da treba spašavati industrije koje imaju visoku dodanu vrijednost i visok udio znanja i inovacija kako ne bismo izgubili najvredniji resurs – ljude. Ljude  u koje smo godinama ulagali da bi postali inženjeri, znanstvenici ili specijalizirani metalurški radnici, a sada neće imati gdje raditi: oni sigurno neće biti sobarice i konobari, a to je jedino što im nudi tržište rada monokulturne ekonomije koja se bazira samo na turizmu i nekretninama.”

Koalicija zelene ljevice poručila  “Novi lijekovi postaju luksuz bogatih čemu se moramo oduprijeti”

Koalicija zelene ljevice poručila “Novi lijekovi postaju luksuz bogatih čemu se moramo oduprijeti”

Kandidati koalicije zelene ljevice (Možemo! – politička platforma, Nova ljevica, ORaH) za europske izbore u subotu su na Markovom trgu, ispred zgrade Vlade RH, održali konferenciju za medije na kojoj su upozorili na rastuće nejednakosti u pristupu zdravstvu. Od ministra Kujundžića su zatražili da donacije građana iskoristi upravo za ono za što su prikupljene, kako ne bi produbljivao nepovjerenje građana u zdravstveni sustav. Istovremeno su najavili borbu za pristup inovativnim terapijama u Hrvatskoj te ograničavanje ‘zdravstvenog profiterstva’ farmaceutskih kompanija u proizvodnji i distribuciji novih lijekova nastalih pomoću javno financiranih istraživanja unutar EU.

Rada Borić (Nova ljevica) ukazala je na niz dimenzija nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj. Hrvatska je, unutar EU, pri samom dnu izdvajanja za javno zdravstvo, odnosno, četvrta odozdo. Istovremeno, naglasila je da ”u Hrvatskoj svjedočimo dugoročnom trendu rasta udjela privatne potrošnje na zdravstvo jer se pojedinci višeg socio-ekonomskog statusa odlučuju za usluge privatnom zdravstvu, a češće posežu i za ‘vezom’ kako bi pribavili usluge u javnom zdravstvu. Jasno je da se nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj sve više produbljuju i takav trend moramo zaustaviti.“

Tomislav Tomašević (Možemo! – politička platforma) istaknuo je da se na primjeru skupljanja novaca za bolesnu djevojčicu Milu Rončević vidi da su građani solidarni i da smatraju da svatko treba imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Istovremeno, poručuje da se ne može humanitarnim akcijama rješavati probleme u zdravstvu te da nam naprotiv “trebaju sustavna, umjesto ad hoc rješenja”. “Očito je da građani sve manje vjeruju u zdravstveni sustav, a za to je kriv prvenstveno ministar Kujundžić koji je umjesto Fonda za inovativne terapije koji bi se punio proračunskim novcem otvorio uplatni račun na kojeg su građani donirali 1.5 milijuna kuna za Spinrazu i lijek za neuroblastom”. Podsjeća da iako je ministar obećao da će svaku doniranu kunu građana za ova dva lijeka Ministarstvo pratiti kunom iz proračuna, to se nije dogodilo.  Da stvar bude gora, građanske su udruge prozvale ministra Kujundžića zbog njegovih izjava iz kojih ispada da će se novac trošiti na lijekove koje povjerenstvo odredi, „što smatramo da bi predstavljalo nenamjensko trošenje doniranog novca. Stoga od ministra Kujundžića koalicija zelene ljevice traži “da sredstva namjenski utroši na Spinrazu i lijek za neuroblastom te da konačno osnuje javni Fond za inovativne terapije.“

Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) naglasila je da će jedna od ključnih tema kampanje i rada u Europskom parlamentu zelene ljevice biti borba za jednakost pristupa zdravlju svim građanima Hrvatske i Europske unije. Naglasila je da za razliku od sadašnje Vlade i sadašnjih predstavnika u EU parlamentu, zeleno-lijeva koalicija ima rješenja za znatno smanjenje cijena inovativnih terapija za rijetke i teške bolesti. „Naše polazište je da zdravlje i život ne smiju ovisiti o dubini džepa ili milosrđu. Zato ćemo u Europskom parlamentu tražiti uspostavu zajedničke nabave skupih lijekova na razini Europske unije kako bi se njihova cijena smanjila.“ Smatraju da je nužno ograničiti monopol farmaceutskih kompanija na proizvodnju i distribuciju novih lijekova, nastalih javno financiranim istraživanjima „tako da rezultati tih javno financiranih istraživanja predstavljaju javno dobro koje farmaceutske kompanije ne mogu tretirati kao vlastito intelektualno vlasništvo provodeći zdravstveno profiterstvo”. Nastavno na već postojeće inicijative unutar Svjetske zdravstvene organizacije, ali i inicijative pojedinih zemalja članica EU, koalicija zelene ljevice će se boriti za ograničenje primjene patenata na lijekove koji imaju značajan učinak na produženje i kvalitetu života  oboljelih od malignih i/ili kroničnih bolesti.


Srđ je Grad i politička platforma Možemo! najavili suradnju

Srđ je Grad i politička platforma Možemo! najavili suradnju


Politička platforma Možemo! i Srđ je Grad održali su jutros u Dubrovniku zajedničku konferenciju za medije na kojoj su najavili suradnju ovih dviju političkih grupacija.

Kako je naglasio Đuro Capor (Srđ je naš), ta je suradnja prirodan nastavak dugogodišnjeg zajedničkog zalaganja pojedinaca u obje političke organizacije za očuvanje javnih dobara i javnog prostora od komercijalizacije i eksploatacije. Podsjetio je na zajedničku borbu u kampanjama vezanima za Zakon o golfu, Zakon o strateškim investicijskim projektima, HE Ombla, monetizaciji autocesta te borbi za Srđ i protiv eksploatacije nafte i ugljikovodika u Jadranu. Već duži niz godina mi se zalažemo da se našim prostorom, lokalnom ekonomijom i svjetskom baštinom upravlja u skladu s najboljim praksama i kriterijima UNESCO-a, čija se baština i prostor eksploatiraju bez ikakvih ograničenja, a nauštrb kvalitete života stanovnika tih zajednica. Upravo će Možemo! takve politike zastupati i provoditi na nacionalnoj i europskoj razini.

Igor Miošić (SJG) naglasio je da su kroz godine rada na lokalnoj razini spoznali da se najveći problemi lokalne zajednice generiraju na nacionalnoj razini. Zarobljavanje lokalne zajednice dešava se na dva načina: kroz nacionalni parlament, poput primjerice Zakona o strateškim investicijskim projektima kojim je okupiran gruški zaljev bez da su se građani Dubrovnika o tome imali priliku izjasniti. Osim toga, lokalne podružnice tzv. velikih stranaka servisiraju klijente stranačkih središnjica bez obzira na interese lokalne zajednice. U suradnji s platformom Možemo! vidimo priliku utjecati na te procese na državnoj i europskoj razini.

Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) naglasila je da će jedna od ključnih tema kampanje i rada u Europskom parlamentu biti borba za jednakost pristupa zdravlju svom građanima Hrvatske i Europske unije te aktivnosti  usmjerene na značajno smanjenje cijene inovativnih terapija za rijetke i teške bolesti i njihove dostupnosti. „Naše polazište je da zdravlje i život ne smije ovisiti o milosrđu i humanitarnim akcijama, već da je to pravo nas kao građana Hrvatske i kao građana Unije, a na nama koji predstavljamo građane je zadatak da nađemo sustavne modele kako to pravo ostvariti.“ Možemo! će predlagati uspostavu zajedničke nabave skupih lijekova na razini Europske unije, kako bi se smanjila njihova cijena te ograničavanje monopola farmaceutskih kompanija u proizvodnji i distribuciji novih lijekova. Osim toga, borit će se da se izdvajanja europskih javnih sredstava za istraživanje i razvoj u području zdravlja povećaju, ali da, s druge strane, rezultati tih istraživanja budu javno dobro koje farmaceutske kompanije ne mogu privatizirati i tretirati kao vlastito intelektualno vlasništvo nad kojim ostvaruju ekstraprofit.

Tomislav Tomašević (Možemo! – politička platforma) govorio je o problemu stanovanja koji se ne može riješiti samo na razini lokalne vlasti. „Ekscesivni turizam u kombinaciji s nereguliranim tržištem stanova dovodi do prisilnog iseljavanja lokalnog stanovništva iz turističkih gradova jer je jednostavno isplativije rentati kratkoročno stanove turistima umjesto dugoročno stanovnicima grada, a zbog toga i cijene stanova za kupnju lete u nebo. Na nacionalnoj razini mijenjat ćemo porezni sustav na način da se drugačije oporezuju biznismeni koji rentaju desetke apartmana u odnosu na građane koji popunjavaju kućni budžet. Podržavamo i Europsku građansku inicijativu koja od europskih država traži mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja, umjesto prepuštanja pitanja stanovanja divljanju na tržištu nekretnina. Na razini EU ćemo se zajedno s progresivnim snagama boriti za reguliranje korporacija poput Air B’n’B-a koji vodi žalbe pred EU institucijama protiv Barcelone, Berlina, Pariza i Amsterdama koji pokušavaju regulirati tržište kratkoročnog najma. Air B’n’b uskraćuje podatke državnim i lokalnim vlastima i taj problem se mora riješiti na razini EU.

Fotografije u visokoj rezoluciji možete pogledati ovdje.