GRADNJA JAVNIH STANOVA I REGULACIJA AIRBNB-a ILI ŠATORI!

GRADNJA JAVNIH STANOVA I REGULACIJA AIRBNB-a ILI ŠATORI!

Kandidati koalicije za EU izbore Možemo!-politička platforma, Nova ljevica, ORaH – Tomislav Tomašević, Rada Borić, Zorislav Antun Petrović i Sandra Benčić – u petak su na Trgu sv. Marka održali konferenciju za medije na temu dostupnosti stanovanja. Konferencija je bila popraćena prosvjednom akcijom u kojoj je na Markovom trgu pred zgradom Vlade postavljeno „šatorsko naselje“, kao upozorenje na nedostupnost i skupoću stanovanja za lokalno stanovništvo, a posebno za mlade.

Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) naglasio je kako stanovanje nije luksuz već temeljno pravo, a kao društveno i političko pitanje ne može biti prepušteno divljanju na tržištu nekretnina. Za ovu je koaliciju tema stanovanja jedna od glavnih tema kampanje za europske izbore, o kojoj su počeli govoriti još na samom početku kampanje u Dubrovniku početkom travnja. „Zato nam je drago da sada o tome pričaju i drugi politički akteri na ovim izborima za EU.“ Tomašević je istaknuo da Hrvatska ima sramotno malo stanova za najam u javnom vlasništvu (2%) te da trebamo dosegnuti barem europski prosjek od 15%, s time da europski gradovi poput Beča imaju čak 60% javnih stanova za najam. „Gradnjom stanova u javnom vlasništvu koji se neće prodavati već koristiti za najam možemo utjecati na cijene stanova koje divljaju u Zagrebu i na obali. Povećavanjem ponude stanova za najam te subvencioniranom cijenom najma možemo srušiti tržišnu cijenu najamnina koja trenutno divlja – osigurat ćemo jeftini najam za socijalno ugrožene skupine, mlade i deficitarna zanimanja“. U Europskom parlamentu koalicija će se boriti za regulaciju korporacija poput Airbnb-a koje izvlače lokalnu vrijednost i ostvaruju veliki profit, a ništa ne doprinose lokalnoj zajednici. Naime, „europski turistički gradovi su pokušali regulirati Airbnb, no podignute su tužbe zbog kršenja pravila EU, stoga je to pitanje jedino moguće regulirati na EU razini, i to ćemo i napraviti! Airbnb-a će morati lokalnim i državnim vlastima sustavno davati podatke o iznajmljivačima kako bi se njihovo poslovanje moglo regulirati.“

Rada Borić (Nova ljevica) upozorila je da Hrvatska spada u grupu zemalja južne europske periferije koja ima nizak udio stanova u javnom vlasništvu. „Banke propagiraju srednjoklasni san o vlastitoj nekretnini i nude doživotne stambene kredite. Time mladi ulaze u dužničko ropstvo koje im smanjuje slobode u radnoj i političkoj sferi. Hrvatske vlade su do sada, umjesto da grade javne stanove za najam uglavnom subvencionirale kredite građanima za kupnju stana i u zadnje dvije godine na to je potrošeno čak 60 milijuna kuna. Tim mjerama su često pridonosile kratkotrajnom povećanju cijene stanova, pa su unatoč jeftinijim kreditima građani za stan u konačnici platili isto, a proračunski novac za subvencije se prelio u profit banaka.“ Zaključila je da građani u Hrvatskoj danas imaju dvije opcije – “ili dići doživotni kredit za stan ako uopće imaju ugovor o radu ili ići u nesiguran najam privatnih vlasnika stanova koji je često neprijavljen, bez ugovora i bez ikakvih prava. A sada je i tih privatnih stanova za najam lokalnom stanovništvu sve manje i manje jer je isplativije iznajmljivati turistima.“

Zorislav Antun Petrović (ORaH) istaknuo je da je koalicijska lista zelene ljevice za europske izbore potpisala Europsku građansku inicijativu “Stanovanje za sve” koja upravo traži da se javna ulaganja u gradnju stanova izuzmu iz EU pravila prekomjernog deficita EU te da se na razini Europske unije reguliraju korporacije poput Airbnb-a. „Pozivamo sve građane Hrvatske da učine isto i potpišu ovu Europsku građansku inicijativu, kako bi se u europskim institucijama formulirao prijedlog prema zahtjevima inicijative. Kad budemo izabrani u Europski parlament borit ćemo se da se provedu zahtjevi inicijative “Stanovanje za sve” jer mladi u Hrvatskoj ne mogu iseliti iz roditeljskog doma. Hrvatska je najgora u EU po broju mladih do 29 godina koji žive u roditeljskom domu: njih preko 87%! Glavni problem je što nema dovoljno priuštivih stanova za mlade pa se moraju iseljavati iz svojih gradova i iz Hrvatske: dostupno i povoljno stanovanje najbolja je demografska mjera.”

Sandra Benčić (Možemo-politička platforma!) naglasila je da se cijela jedna generacija ne može osamostaliti zbog loših politika vlade prema stanovanju te poručila: „Mi ćemo to promijeniti – subvencija kredita nije rješenje nego dio problema. Potrebno je povećati fond stanova u javnom vlasništvu i potrebno  je regulirati Airbnb na europskoj razini, te osigurati sredstva iz EU fondova za izgradnju javnog stambenog fonda.“ „Zbog sve većeg korištenja platformi poput Airbnba smanjuje se broj stanova za lokalno stanovništvo, a cijene najma lete u nebo – u Zagrebu je u zadnjih godinu prosječna najamnina porasla čak 10%.” Europski turistički gradovi poput Berlina, Barcelone, Beča i Amsterdama su regulirali Airbnb na različite načine – ograničenjem broja apartmana koji pojedini vlasnik može iznajmljivati, ograničenjem broja dana koliko se apartman može iznajmljivati, ograničenjem površine apartmana koja se može iznajmljivati i sličnim mjerama. Konačno, Benčić je istaknula da su “sve dosadašnje vlade poručivale građanima da je pitanje stanovanja pitanje tržišta, no da sami sebe tom istom tržištu nisu prepustili, već su si osigurali stanove iz državnog fonda i subvencionirani najam.“ Dužnosnici plaćaju najam i do tri puta manje od onoga što plaćaju građani, a istovremeno imaju i do tri puta veće plaće. „Ono što tražimo za sve građane jest upravo model koji su dužnosnici osigurali sebi: javni stambeni fond i jeftiniji najam. Ovaj zahtjev je zahtjev za jednakošću svih građana, a borba za jednakost počinje već na ovim europskim izborima“, zaključila je.

TAMARA VISKOVIĆ SE PRIDRUŽILA PLATFORMI “MOŽEMO!”

TAMARA VISKOVIĆ SE PRIDRUŽILA PLATFORMI “MOŽEMO!”


Danas je u 10h u splitskom Vestibulu održana konferencija za medije povodom pridruženja Tamare Visković Inicijativnom odboru političke platforme Možemo!.

Tomislav Tomašević iz Koordinacije platforme Možemo! podsjetio je da je platforma nastala prije tri mjeseca, no širi se po cijeloj Hrvatskoj i uvjeren je da će uzdrmati političku scenu u ovoj zemlji. Izjavio je: “Imamo jasne lijeve i zelene političke vrijednosti za koje smo se spremni boriti u političkoj areni. Okupljamo prije svega ljude koji do sada nisu bili stranački aktivni i koji su odlučili ući u politiku nakon profesionalnog i društvenog angažmana za javno dobro i javni interes. Okupljamo ljude koji imaju borbenost i znanje i upravo takva osoba je Tamara Visković, koju splitska javnost dobro poznaje kao stručnu i beskompromisnu osobu kad je riječ o javnom interesu, posebice kad govorimo o polju kulture”.  Tomašević je izjavio kako je upravo kultura jedna od ključnih tema platforme Možemo! koja se zalaže za ujednačen razvoj institucionalne i nezavisne kulture poštujući temeljno načelo da kulturna infrastruktura i sadržaji moraju biti dostupni svima. Izjavio je da će se koalicija zelene ljevice u kojoj su uz platformu Možemo! i Nova ljevica i ORaH za to načelo zalagati i u Europskom parlamentu.

Tamara Visković je objasnila razloge zašto se priključila političkoj platformi Možemo! te izjavila: “Ja sam kroz svoj dugogodišnji rad u kulturi i nekim javnim segmentima koji nisu vezani uz kulturu mnoge od ljudi koji su pokrenuli platformu ranije upoznala. Upoznala sam ih kako kroz osobnu suradnju, tako i prateći njihov javni rad. Najvažniji razlog zašto smatram da je ovo dobra politička inicijativa jest što ne sumnjam u motivaciju ove platforme, i smatram da imaju dobitnu kombinaciju znanja i građanske hrabrosti koja je u današnjim političkim uvjetima iznimno važna. Vidjeli smo kroz njihov dosadašnji politički angažman da se radi o ljudima koji su artikulirani i dobro informirani, te koji nemaju straha ili kalkulacije kad se pojavljuju u javnosti.” Osim toga, Tamara je istaknula kako je Možemo! jedna od rijetkih političkih opcija koja ističe kulturu kao jednu od ključnih tema, što je izuzetno važno jer danas mnogi problemi koje imamo u društvu ili izviru iz područja kulture ili se na njega jako odražavaju. Izjavila je: “Smatram da su u kulturi dva temeljna problema. S jedne strane imamo nezavisnu kulturu koja je iznimno produktivna, ali je svedena na prekarni rad i nema adekvatnu podršku koja je bitna za dugoročnu stabilnost i razvoj. S druge strane imamo kulturne ustanove koje su, nažalost, zbog mnogih uvjeta i zakonskog okvira okoštale i jedna stručna osoba na čelu kulturne ustanove jako teško može nešto ključno promijeniti. Te se te promjene imaju provesti na političkoj razini”.  


Ne trebamo ponavljati greške drugih europskih zemalja: privatizacija komunalnih usluga i prirodnih resursa je štetna za građane

Ne trebamo ponavljati greške drugih europskih zemalja: privatizacija komunalnih usluga i prirodnih resursa je štetna za građane

Koalicija zelene ljevice koju čine politička platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH u subotu, 4. svibnja, u Rijeci je održala konferenciju za medije s fokusom na ključne probleme građana Rijeke: cijene i kvalitetu komunalnih usluga, te opstanak brodogradnje.

Dr.sc. Nebojša Zelič (Možemo!-politička platforma), Riječanin, kandidat za Europski parlament na koalicijskoj listi istaknuo je posljedice privatizacije komunalnih javnih usluga: “Riječki distributer plina i toplinske energije – Energo d.o.o.  djelomično je privatiziran, odnosno nalazi se 43% u vlasništvu talijanskog poduzeća. Nakon te privatizacije, za usluge grijanja i distribucije plina građani Rijeke plaćaju najskuplju cijenu grijanja u Hrvatskoj, a uz Pulu i najskuplji plin”. Napomenuo je i problem potencijalne privatizacije usluge vodoopskrbe upravo iz razloga što su Riječani izuzetno ponosni na kvalitetu svoje vode, te činjenicu da je Gorski kotar leži na vodnim resursima. Jedan od ciljeva koalicije upravo je zaštita prirodnih resursa i komunalnih javnih usluga od privatizacije, budući da je privatizacija u mnogim europskim gradovima dovela do smanjenja kvalitete usluge i povećanja cijena.

Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma), nositelj koalicijske liste, povezao je komunalne probleme grada Rijeke s europskim politikama i istaknuo da je jedna od glavnih inicijativa koje koalicija namjerava provesti u Europskom parlamentu zaustavljanje donošenja revidirane tzv. Bolkenstein direktive koja stvara dodatan pritisak na države i gradove da privatiziraju i liberaliziraju komunalne usluge. Tomašević je istaknuo kako su brojna istraživanja pokazala da privatizacija komunalnih usluga u pravilu dovodi do povećanja cijene usluge, pogoršanja kvalitete usluge i podinvestiranja u komunalnu infrastrukturu. Istaknuo je da mnogi europski gradovi poput Berlina i Pariza sada otkupljuju natrag u javno vlasništvo usluge vodoopskrbe i druge komunalne usluge nakon što su uvidjeli da je privatizacija uzrokovala štetu za građane i ostale korisnike.

Dragan Markovina, kandidat Nove ljevice na koalicijskoj listi, rekao je da su predstavnici koalicije došli u Rijeku kako bi obilježili Dan oslobođenja Rijeke i razgovarali s građanima o ključnim problemima koje bi zastupnici u EU parlamentu trebali rješavati. Jedan od tih problema je upravo propast 3.maja- riječkog brodogradilišta koje je dio Uljanika i  čiji potencijalni stečaj znači i kraj brodogradnje na području Kvarnera i Istre. Markovina je prozvao dosadašnje zastupnike u EU parlamentu, kao i premijera Plenkovića zbog potpune nezainteresiranosti da probleme hrvatske brodogradnje rješavaju u kontekstu europske strategije za brodogradnju, kao i za to što Hrvatska nije bila proaktivnija u traženju rješenja na EU razini. Rekao je da je i sama EU shvatila da bez značajnijih javnih ulaganja u brodogradnju neće moći parirati Kini i Koreji, te da se za brodogradnju mora osigurati povoljnije mehanizme financiranja i garancijskih instrumenata na razini EU. “Takvu pasivnost spram hrvatske brodogradnje možemo tumačiti samo kao svjesno odustajanje od ove važne industrijske grane”, zaključio je.

Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Koalicija zelene ljevice na Praznik rada poručila: SDP-ova podrška sindikalnoj referendumskoj inicijativi je licemjerna

Kandidati koalicije Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH na Praznik rada svojim su potpisima podržali sindikalnu referendumsku inicijativu 67 je previše. Tom su prilikom održali i konferenciju za medije na temu rada i mirovinskog sustava.  

Tomislav Tomašević (Možemo! – politička platforma), nositelj koalicijske liste naglasio je da koalicija podržava referendumsku inicijativu jer ova nepromišljena i nepravedna mjera HDZ-ove vlade dodatno ugrožava ranjive skupine starijih radnika. Isto tako, istaknuo je da je “podrška SDP-a ovoj inicijativi licemjerna, jer je upravo SDP-ova vlada usvojila povišenje dobi za umirovljenje na 67 godina.” Mjera prisilnog općeg produljenja radnog vijeka ne rješava glavne probleme nepravednog i neodrživog mirovinskog sustava, a to su “mali broj radnih mjesta zbog izostanka aktivne ekonomske politike te povećanje prekarnih oblika rada, što ukupno smanjuje doprinose u mirovinski sustav.” Početkom 90-ih omjer između radnika i umirovljenika je bio 3 : 1, a danas je 1.2 : 1 – što je neodrživo. “S druge strane, nepravedno je da je prosječna radnička mirovina, koja je nedovoljna za dostojan život, gotovo dvostruko manja od prosječne povlaštene mirovine koju dobiva čak 15 % umirovljenika. Radnička mirovina je čak 4 puta manja od povlaštene mirovine bivših saborskih zastupnika, koje je ova vlada još povećala s 9,000 na 10,000 kn mjesečno.”

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da u Hrvatskoj danas imamo gotovo 100,000 manje radnih mjesta nego pred krizu 2008. godine, što dodatno pogoršava omjer radnika i umirovljenika. “Loša ekonomska politika dovodi do toga da se smanjuje broj radnih mjesta, registrirana nezaposlenost pada zbog iseljavanja radne snage u zemlje centra, a niska zaposlenost dodatno ugrožava mirovinski sustav.” Dodatni problem je povećanje udjela prekarnog rada u Hrvatskoj. “Prema podacima Eurostata u prekarnom radu smo nažalost prvaci EU, s čak 6,9% zaposlenih s kratkotrajnim ugovorom u trajanju do tri mjeseca. To je čak trostruko više od prosjeka EU. Čak petina radnika zaposlena je na ugovor na određeno vrijeme, a nova zapošljavanja se gotovo u pravilu sklapaju na određeno vrijeme – više od 90% novosklopljenih ugovora je na određeno vrijeme.”

Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) izdvojila je dva razloga zbog kojih visok udio prekarnog rada potkopava održivost mirovinskog sustava: “Prvi razlog jest da ugovori o djelu i autorski ugovori u manjoj mjeri kroz doprinose pune mirovinski sustav u odnosu na ugovore o radu. Drugo, prekarni radni vijek, budući da nije u kontinuitetu, manje vremena doprinosi mirovinskom sustavu. Stoga je smiješan argument ministra Pavića koji govori da će netko tko počne raditi s 24 godine moći do 65. godine napuniti 41 godinu staža jer pretpostavlja radni odnos u kontinuitetu bez ijednog mjeseca nezaposlenosti”.

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

U subotu, 27.4.2019. predstavljena je lokalna grupa političke platforme Možemo! Karlovac. Tim je povodom održana konferencija za medije, na kojoj je Tomislav Tomašević, nositelj zajedničke liste za europske izbore u koaliciji s Novom ljevicom i ORaHom, izjavio da žele mijenjati stvari i u Hrvatskoj i Europskoj uniji u smjeru više demokracije, socijalne i ekološke pravde te rodne ravnopravnosti. “Politiku vidimo kao kolektivni poduhvat i smatramo da je za političke promjene u Hrvatskoj nužno u politiku uključiti nove ljude i nove ideje. Zato smo ponosni što je osnovana lokalna grupa Možemo! u Karlovcu – ujedno prva lokalna grupa naše političke platforme u Hrvatskoj, u kojoj su velikom većinom ljudi koji do sada nisu bili politički aktivni i nisu bili članovi nijedne političke stranke. Uvjereni smo da će lokalna grupa Možemo! u Karlovcu, kroz borbenost i znanje doprinijeti rješavanju nekih problema koji godinama vladajuće elite stavljaju pod tepih, kao što je primjerice obnova karlovačke Zvijezde i povijesne baštine uz pomoć europskih fondova na na čemu su radili i za što su se zalagali i ljudi aktivni u karlovačkoj grupi Možemo!”


Draženka Polović, članica Inicijativnog odbora Možemo! i suosnivačica lokalne karlovačke grupe, istaknula je da politička platforma Možemo! zastupa vrijednosti i ciljeve poput solidarnosti, sekularizma, borbe protiv korupcije te zaštite okoliša. Osim toga, osvrnula se i na važnost metoda političkog djelovanja platforme Možemo!, u kojoj se sve bitne odluke donose kroz demokratsku raspravu svih članova platforme, za razliku od većine političkih stranaka u Hrvatskoj, u kojoj su odluke rezervirane samo za vodstvo. “Priključili smo se platformi jer zastupamo iste političke vrijednosti i vjerujemo u demokratsku političku organizaciju i metode donošenja odluka. Karlovac nažalost proživljava razdoblje teške stagnacije, duhovno i fizičko odumiranje. U tom je smislu Karlovac savršeno zrcalo države i njene politike. On je grad bez kritičkog mišljenja, bez stvarne javnosti i bez dijaloga.” Smatra da je cinično da je karlovačka vlast Karlovac pokušala brendirati kao “grad susreta” jer susret podrazumijeva dijalog, slobodu i uvažavanje različitosti, a umjesto toga aktualna vlast – kao na početku njegove izgradnje – podiže bedeme i iznova gradi utvrdu poslušnika i istomišljenika, iako nas povijest uči da je samo onda kad je Karlovac bio otvoren i slobodan grad za nove ideje, kulture i vjeroispovijesti, ujedno bio i prosperitetan.

Na lokalnoj razini, neki od prioriteta karlovačke grupe Možemo! su obuhvatna stambena politika koja će osigurati svim mladim ljudima priuštiv krov nad glavom ponajprije obnovom napuštenih i zapuštenih objekata u starim gradskim kvartovima, zaštita karlovačkih rijeka od izgradnje mini-hidrocentrala i zaštita postojećeg gradskog zelenila. “Uvjereni smo da s novim obrascem i vrijednosnim sustavom možemo Karlovac iz utvrde nepravde, klijentelizma, podilaženja strukturama i atmosfere straha i netrpeljivosti pretvoriti u otvoreni, slobodni demokratski grad. Nećemo čekati političke mesije, jer smo mi, građani Karlovca ti koje smo čekali.” Na kraju, pozvala je sve zainteresirane građane Karlovca koji dijele vrijednosti i viziju platforme Možemo! da im se pridruže, “jer jedino zajedno – možemo!”

Damir Bakić, član Koordinacije platforme Možemo!, iskazao je zadovoljstvo činjenicom da je prva lokalna grupa platforme Možemo! osnovana u Karlovcu koja u ovom trenutku broji 20-ak članova. “Uvjereni smo da će ova lokalna grupa biti jedna od najaktivnijih u platformi Možemo! i da će svojim radom unaprijediti kvalitetu života većine ljudi u Karlovcu i Hrvatskoj”. Podsjetio je da su i naša politika i  naše društvo zarobljeni u klijentelizmu i korupciji, kako onoj općoj, tako posebno u političkoj. U isto vrijeme raste siromaštvo, nejednakost i osjećaj besperspektivnosti. Naši temeljni javni servisi – obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe – nazaduju. “Ne samo da nemamo odgovore na sutrašnja pitanja, nego kao društvo zaostajemo i za samim sobom. Sve je to posljedica cinizma naše političke, a osobito vladajuće elite i njihovog shvaćanja politike ne kao odgovorne zadaće upravljanja javnim poslovima, nego skoro isključivo kao prilike za osobni probitak. Možemo to promijeniti jedino ako se zajedno politički aktiviramo!”

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Možemo!-politička platforma je u petak, 26. travnja, uoči početka prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu 67 je previše, na konferenciji za medije poručila da daje podršku sindikalnoj inicijativi za referendum. Smatraju da bi ova nepromišljena i nepravedna mjera iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju ne samo dodatno ugrozila ranjive skupine starijih radnika već bi i prouzročila val prijevremenih umirovljenja 2027. godine, prije nego krene povećanje dobi za umirovljenje.

Tomislav Tomašević tom je prilikom istaknuo da su svjesni problema neodrživosti, neadekvatnosti i nepravednosti mirovinskog sustava no naglasio kako je „prisilno produženje dobi za mirovinu zapravo odgađanje rješavanja stvarnih uzroka problema mirovinskog sustava – lošeg stanja na tržištu rada zbog dugotrajnog izostanka aktivne gospodarske politike i povećanja prekarnih oblika rada, ali i činjenice da velik dio „manjka“ u mirovinskom sustavu nastaje zbog toga što se iz njega isplaćuje mirovine za one koji mu nisu solidarno doprinosili.“ Glavni problemi mirovinskog sustava su niska zaposlenost s jedne i nejednakosti radničkih i povlaštenih mirovina s druge strane. „Bez povećanja zaposlenosti i promjene omjera radnika u odnosu na broj umirovljenika nećemo riješiti problem održivosti mirovinskog sustava, a niti povećati mirovine koje su neadekvatne za dostojan život“. Dodatno, smatra da će mjera produljenja radnog vijeka nejednako pogoditi različite društvene skupine, naročito stariju populaciju radnika u specifičnim zanimanjima, za koju u Hrvatskoj nema ni radnih mjesta niti uvjeta rada primjerenih njihovoj dobi, mogućnostima i radnim sposobnostima. „Godišnje na mirovine 668 bivših saborskih zastupnika odlazi čak 80 milijuna kuna. Imamo apsurdnu situaciju u kojoj Plenkovićeva vlada prije 2 godine diže povlaštenu mirovinu bivšim saborskim zastupnicima za čak 1.000 kuna na oko 10.000 kuna, a godinu dana kasnije diže radni vijek do 67 godina svim radnicima koji imaju četiri puta manju prosječnu mirovinu. To je duboko nepravedno.”

Sandra Benčić naglasila je da je Vlada RH, od tri preporuke Europske komisije za reformu mirovinskog sustava, novim Zakonom adresirala dvije: produljenje dobi i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu. „Treće preporuke – one koja se tiče reforme mirovina po posebnim propisima – Vlada se nije niti dotaknula. A upravo te “povlaštene” mirovine – njih 175.000, odnosno 15% od ukupnog broja – snažno opterećuju sustav”. Te su mirovine u prosjeku znatno i višestruko veće od mirovina obračunatih po Zakonu o mirovinskom osiguranju: prosječna starosna mirovina iznosi oko 2.600 kuna, dok prosječna “povlaštena” mirovina iznosi oko 4.200 kuna. Dodala je, međutim, i da je u redizajnu mirovinskoga sustava potrebno voditi računa o tome da mirovine po posebnim propisima često predstavljaju jedini izvor prihoda kućanstava, te da će „biti potrebno stvoriti odgovarajuće socijalne programe, nakon što se one mirovine koje su rezultat političkih povlastica ili nevjerodostojnih podataka ukinu.“ Zaključila je da bi pravedna odredba bila ona koja dozvoljava, a ne prisiljava produljenje radnog vijeka.

Damir Bakić je naglasio da je temeljni problem sustava u izrazito nepovoljnom omjeru broja osiguranika i broja umirovljenika koji sada iznosi 1,2:1. Ova reforma je nepripremljena, jer bi nužan preduvjet bio prethodno sagledati mirovinski sustav u svojoj biti, bez socijalnih davanja koja se nazivaju mirovinama priznatima po posebnim propisima. Teret sanacije mirovinskog sustava solidarno bi trebali snositi svi. Umirovljenici to već čine primajući omalovažavajuće niske mirovine, radnici to već desetljećima čine puneći proračun iz kojeg se direktno financira golemi deficit mirovinskog sustava (ove godine 18 milijardi kuna), „a sada se traži da ponesu još dodatni dio tereta radeći duže”. Ukazao je i na nepravedan tretman žena u definiciji dugogodišnjeg osiguranika u trenutnom Zakonu o mirovinskom osiguranju. To su oni osiguranici koji su ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu i imaju barem 41 godinu staža, te im se stoga omogućuje odlazak u mirovinu koja se ne tretira kao prijevremena, tj. ne podliježe redukciji. S obzirom da smo još u prijelaznom razdoblju u kojem se dobna granica umirovljenja za žene tek diže do 65 godina (trenutno je ona 62 godine i 4 mjeseca), potrebno je u ovom prijelaznom razdoblju do 2027. godine posebno definirati status dugogodišnjeg osiguranika za žene u kojem bi se tražila adekvatno niža dob i adekvatno manji broj godina staža. „Zalagat ćemo se, neovisno o ishodu referenduma, da se i ova nepravda ispravi.”

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

Povodom prvog čitanja Prijedloga Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u Hrvatskom saboru, politička platforma Možemo! ovim putem upozorava javnost da se u predloženim izmjenama i dopunama zakona MUP nije niti dotaknuo reforme Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, a koje je regulirano upravo ovim Zakonom. Vijeće se nije oformilo nakon jednog neuspjelog pokušaja od strane saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a razlog leži velikim dijelom i u njegovom pogrešnom zakonodavnom dizajnu i ograničenim ovlastima Vijeća.

Ovo je bila odlična prilika da se rad Vijeća napokon regulira na učinkovit način. Navedeno Vijeće zaduženo je za nadzor tajnih mjera prikupljanja podataka od strane MUP-a (npr. telefonski izlisti i sl.), a važnost te funkcije posebno je jasna u svjetlu aktualnih afera u kojima su bivši djelatnici MUP-a upleteni u manipuliranje i neovlašteni nadzor osobnih podataka.

Dodatno, već godinama ne funkcionira ni Povjerenstvo za rad po pritužbama, regulirano Zakonom o policiji, a koje bi trebalo istraživati pritužbe građana na mogući nezakonit rad policije. Imajući na umu kontinuirane i vjerodostojne optužbe domaćih i međunarodnih organizacija kao i Pučke pravobraniteljice na račun postupanja policijskih djelatnika prema izbjeglicama i migrantima, a u zadnje vrijeme i sve više “incidenata” policije prema novinarima i građanima – više je nego jasno da policija pod hitno mora dobiti učinkoviti građanski nadzor.

Ovo izbjegavanje MUP-a, ali i matičnih saborskih Odbora da reformiraju i osnuju vijeća za građanski nadzor MUP-a signal je policiji da može kršiti ljudska prava u svom postupanju prema građanima. Zbog toga tražimo od MUP-a da povuče Prijedlog zakona i doradi ga na način da reformira Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti kao i Povjerenstvo za rad po pritužbama.

Koalicija zelene ljevice u Slavonskom Brodu na Dan planeta Zemlje: Bez nove politike jurimo prema klimatskom kolapsu

Koalicija zelene ljevice u Slavonskom Brodu na Dan planeta Zemlje: Bez nove politike jurimo prema klimatskom kolapsu

Koalicija zelene ljevice koju čine Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH je u ponedjeljak 22.04.2019. u Slavonskom Brodu građanima predstavila svoj program i kandidate za izbore za Europski parlament, te su održali konferenciju za medije povodom Dana planeta Zemlje.

Nositelj liste Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) istaknuo je da je ponosan što je Brođanin, Mladen Sudar, jedan od najistaknutijih boraca za čist zrak u Slavonskom Brodu, kandidat na listi koalicije koju čine politička platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH. “Naša lista je jedina lista za europske izbore koja ima dvanaestero ljudi koji se desetljećima bore za javni interes, u što spada i zaštita okoliša. Klimatske promjene su najveći ekološki, ali i socioekonomski problem današnjice i vidjeli smo i u Hrvatskoj da generacija srednjoškolaca zahtjeva hitnu akciju kako bismo te promjene ublažili i na njih se prilagodili.” Naglasio je da prema istraživanjima javnog mnijenja skoro 60% naših građana misli da  Hrvatska čini premalo u borbi protiv klimatskih promjena, a čak 80% ih smatra da hrvatsko gospodarstvo treba usmjeriti prema zelenoj ekonomiji. Podsjetio je da smo i u Hrvatskoj svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju poljoprivredu, a povećan je i rizik od katastrofalnih poplava koje smo nažalost prije nekoliko godina vidjeli u ovom dijelu Hrvatske. Stoga je zaključio kako će se u Europskom parlamentu koalicija s drugim eurozastupnicima boriti za rješavanje klimatskih promjena jer “bez ograničavanja emisija stakleničkih plinova po stanovniku i potpune transformacije u proizvodnji i potrošnji hrane, energije i svih proizvoda idemo prema klimatskom kolapsu.”

Mladen Sudar (ORaH), podsjetio je da se već godinama borimo za smanjenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, čemu je uzrok rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. “Danas obilježavamo Dan planeta Zemlje i to u gradu koji je postao prepoznatljiv, nažalost, po problemu onečišćenog zraka. Ono što smo mi vidjeli jest da EU  nije napravila ništa po pitanju rješavanja tog problema i to je nešto na što želimo upozoriti. Mi na ovoj listi želimo svakako u budućnosti rješavati takvu vrstu problema, bilo da se on pojavi u Slavonskom Brodu ili bilo kojem drugom gradu. Ovo se pitanje mora rješavati preko Europskog parlamenta i Europske komisije, jer je i BiH u procesu pridruženja EU kao potencijalna kandidatkinja i zato treba ujednačiti ekološke standarde i osigurati investicije u tehnologiju koja će smanjiti prekogranično zagađenje. U Slavonskom Brodu treba iskoristiti europske fondove za prekogranični zeleni razvoj s Bosanskim Brodom i otvoriti zelena radna mjesta, umjesto da se mladi iseljavaju iz Slavonije trbuhom za kruhom”. Zaključio je: “Nakon godina patnje, Slavonskom Brodu treba zaštita okoliša i zeleni lokalni razvoj na način da novostvorena vrijednost ostane u lokalnoj zajednici i da se koriste lokalni resursi. Brođani su građani EU i kao takvi imaju pravo na standard kvalitete zraka, okoliša i na zdravlje, baš kao i svi drugi stanovnici EU.”

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da nas znanstvenici upozoravaju da ukoliko želimo izbjeći klimatski kolaps da se trebamo u vrlo kratkom razdoblju u potpunosti prebaciti s fosilnih na obnovljive izvore energije. “Mi zahtjevamo tu tranziciju, a u EU parlamentu borit ćemo se za to da cijenu te tranzicije ne plaćaju oni koji su od fosilne ekonomije imali najmanje koristi. Putem uvođenja posebnih poreza za velike korporacije na EU razini tražit ćemo da tranziciju financiraju najbogatije kompanije – one koje sada vrlo često plaćaju malo poreza, jer im globalni ekonomski sustav omogućuje da taj kapital sele u porezne oaze.” Naglasila je da koalicija zelene ljevice smatra da Slavoniju možemo pretvoriti u održivu poljoprivrednu regiju, u prvom redu stvaranjem lokalnog tržišta za lokalno uzgojenu hranu putem zelene javne nabave “koja će omogućiti da lokalni proizvođači imaju prednost u dobavi hrane za naše škole, bolnice, vrtiće i ukupni javni sektor. Želimo da svaka javna ustanova nabavlja hranu prvenstveno iz kruga od 70-90 km.”

Kandidatkinja koalicije Ana Marija (Mima) Simić, iz Slavonskog Broda kreće na svoje petotjedno putovanje biciklom po Hrvatskoj u sklopu kampanje Biciklom do Brisela. “U politiku sam se uključila jer mislim da je vrijeme za novu političku, ali i atmosfersku klimu. Dosta mi je toga da politika oblikuje mene, ja želim oblikovati politiku.” Naglasila je da smatra da su dva zadatka političarke: “da sasluša ljude i da djeluje” i zato sa svojom biciklom ide na pet tjedana bicikliranja po Hrvatskoj “gdje ću razgovarati s ljudima, prikupljati pitanja, prijedloge i mišljenja, jer se politika živi i radi na terenu.” Upitana misli li da će birači prepoznati ovakav njen angažman, odgovorila je da očekuje “da će ljudi izaći na izbore, jer izlaznost je vrlo niska zato što ljudi misle da ih se to ne tiče. Međutim, politika je sve što radimo, sve što dišemo, sve što jedemo, sve što pijemo. Mislim da će ljudi to shvatiti i da će izaći na izbore i prepoznati naše politike i naš program kao nešto s čime se mogu povezati.”

Odgovor na zahtjeve Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva

Odgovor na zahtjeve Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva

Novinarstvo i novinari/ke se nalaze pod sve većim pritiscima i u Europskoj uniji. Ono što Europska federacija novinara prepoznaje kao potencijalnu političku opasnost za novinarstvo, uočavajući da se Europska unija ovim izborima nalazi na prekretnici i da nije izvjesno da će se i dalje zalagati za slobodu novinarstva i pluralizam medija – nama u Hrvatskoj već neko vrijeme predstavlja zabrinjavajuću realnost. Javna radio-televizija nalazi se pod stranačkom kontrolom i proizvodi pad profesionalnih standarda i egzodus novinara, a ostali mainstream mediji suočavaju se s političkim pritiscima i pritiscima oglašivača. Pritom velik broj novinara živi u prekarnom statusu i egzistencijalnoj neizvjesnosti. Situaciju dodatno pogoršavaju brojne tužbe protiv novinara zbog uvrede i klevete koje su u Hrvatskoj još uvijek u domeni kaznenopravnog zakonodavstva, te visoke odštete zbog navodnih povreda časti i ugleda moćnika. Vlada i premijer pretvaraju se da problem neovisnosti medija i novinarskih sloboda ne postoji, te otvoreno ismijavaju tvrdnje relevantnih domaćih i međunarodnih aktera koji uporno upozoravaju na nedostatak medijskih sloboda.

Koalicija Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH – tražit će osiguranje fondova za istraživačko i neovisno novinarstvo na EU razini, regulaciju rada novinara i novinarki u skladu s najvišim standardima sigurnosti rada i radnog mjesta novinara, osiguranje podrške za sindikalno djelovanje, izbacivanje klevete iz domene kaznenog zakonodavstva u svim zemljama članicama, te ozbiljno sankcioniranje prijetnji novinarima i drugih oblika narušavanja njihove sigurnosti. Borit ćemo se da se na razini EU postave i prate standardi neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti rada javnih servisa kako bi se smanjio utjecaj političkih elita na javne radiotelevizije.

Koalicija zelene ljevice u Puli istaknula: Bez industrije nema razvijene Istre

Koalicija zelene ljevice u Puli istaknula: Bez industrije nema razvijene Istre

U subotu, 20.4. koalicija zelene ljevice koju čine Možemo! – politička platforma, Nova ljevica i ORaH predstavili su građanima i građankama Pule svoj program i ljude za izbore za Europski parlament, te su održali konferenciju za medije.

Nositelj liste Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) istaknuo je da su s građanima Pule razgovarali o europskim izborima i problemima koji se mogu i moraju riješiti na europskoj razini, a imaju direktan utjecaj na kvalitetu života ljudi u Puli i u cijeloj Istri. “Imamo najbolju listu sastavljenu od 12 ljudi koji se desetljećima bore za opće dobro i javni interes, protiv korupcije i privatizacije javnih i zajedničkih dobara, a za zaštitu okoliša i rodnu ravnopravnost. Jedna od naših glavnih tema na ovim europskim izborima je borba protiv privatizacije prirodnih resursa. Primjer koji imamo u Puli je privatizacija prostora kao zajedničkog dobra gdje vlasti žele dati cijeli poluotok Muzil u koncesiju na 99 godina za luksuzni, elitni turizam, što je de facto privatizacija i protiv takvih stvari se moramo boriti, jer vidimo što takav ekscesivni turizam s nekretninama donosi. Hrvatska je na vrhu zemalja u EU po udjelu turizma u BDP-u, dok u Istri industrija propada, što stvara velike probleme, a jedan od njih je i problem priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo i tu nudimo rješenja na europskoj i nacionalnoj razini.”

Zorislav Antun Petrović (ORaH) istaknuo je da je pitanje zaustavljanja klimatskih promjena jedna od osnovnih programskih osnova, te da će se zalagati za napuštanje fosilnih goriva, prelazak na obnovljive izvore energije i bolje pozicioniranje lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje plasmana njihovih proizvoda u našim vrtićima, školama i bolnicama kroz zelenu javnu nabavu. Dao je i jaku podršku borbi mladih ljudi diljem Europe za zaustavljanje klimatskih promjena.

Rada Borić (Nova ljevica) naglasila je važnost antifašizma za Istru i za čitavu Europu: “Mi danas svjedočimo ne samo ekonomskim razlikama između centra i periferije, već svjedočimo i rastu fašizma i autoritarnih sustava. U Istri znamo što znači biti antifašist – imali smo nedavno prilike čuti novo-stara posezanja za Istrom. Tome odlučno kažemo: Dosta! Antifašizam je važan nama, ali smatramo da je antifašizam važan i Europi jer Europa može opstati samo na vrijednostima i nasljeđu antifašizma i zato kažemo da  Europa mora drukčije!”

Sandra Benčić (Možemo!-politička platforma) osvrnula se na situaciju u Uljaniku i njegovom značaju za istarsku, hrvatsku, ali i europsku brodograđevnu industriju.  “Jedna od naših ključnih borbi je upravo borba za rad i dostojanstvo rada i radnika diljem Europe i neprihvatljivo je da mjesecima radnici Uljanika nisu dobili plaću. Smatramo da pitanje Uljanika nije samo pitanje Pule, Istre ili Hrvatske. To je europsko pitanje, jer Europa i sama sada uviđa koliko je pogriješila kada je, zatvarajući svoja brodogradilišta, prepustila tako važnu granu gospodarskim konkurentima poput Kine. Hrvatska vlada trebala je pitanje Uljanika rješavati kao europsko pitanje i kao pitanje strategije razvoja europske brodogradnje. Mislimo da za to još uvijek postoji šansa i da treba spašavati industrije koje imaju visoku dodanu vrijednost i visok udio znanja i inovacija kako ne bismo izgubili najvredniji resurs – ljude. Ljude  u koje smo godinama ulagali da bi postali inženjeri, znanstvenici ili specijalizirani metalurški radnici, a sada neće imati gdje raditi: oni sigurno neće biti sobarice i konobari, a to je jedino što im nudi tržište rada monokulturne ekonomije koja se bazira samo na turizmu i nekretninama.”