Naša Nives Miošić o štrajku prosvjetara: 
Prij…

Naša Nives Miošić o štrajku prosvjetara: Prij…

Naša Nives Miošić o štrajku prosvjetara:
Prije 3,5 godine nas 50-ak tisuća u Zagrebu i još nekoliko desetaka tisuća drugih u 20-ak gradova tražili smo obrazovanje za 21. stoljeće, za sve, bez ikakvih razlika.
Nismo ga uspjeli izboriti.
Zato je naša građanska dužnost, u još većem broju, u ponedjeljak u podne biti na Trgu. Budimo solidarni, podržimo prosvjetare, jer kvalitetno obrazovanje je jedina prilika za ovu zemlju.

Naša Jelena Miloš o štrajku prosvjetara: AJMO, …

Naša Jelena Miloš o štrajku prosvjetara: AJMO, …

Naša Jelena Miloš o štrajku prosvjetara: AJMO, NAŠI!

Učiteljice i učitelji, sindikati i ogromna podrška ljudi ovom štrajku konačno su uspjeli izmaknuti raspravu o razvoju obrazovanja iz tobože neutralne stručne i tehničke sfere (iza koji se itekako kriju različiti interesi) i nametnuli je kao političko pitanje i politički sukob prvog reda. Jer glavna rasprava ovdje ne vodi se oko tehniciranja s visinom koeficijenata nego oko toga želimo li više javnog ulaganja u obrazovni sustav i učitelje i podržavamo li u tom političkom sukobu sindikate i radničke prosvjede ili vladu i interesne skupine koje bi dalje kresale radnička prava i javni sektor.

Evo mog opredjeljenja: ZA ŠTRAJK I SINDIKATE, ZA KVALITETNO I BESPLATNO ŠKOLSTVO NA SVIM RAZINAMA!

Naša Danijela Dolenec: ZAŠTO SUDJELUJEM U ŠTRAJ…

Naša Danijela Dolenec: ZAŠTO SUDJELUJEM U ŠTRAJ…

Naša Danijela Dolenec: ZAŠTO SUDJELUJEM U ŠTRAJKU?

Zato što je ovaj štrajk zahtjev da obrazovanje našem društvu postane politički prioritet, u čemu ulaganje u nastavnike i dignitet profesije predstavlja najvažniju polugu.
Smatram važnim da osvijestimo moć štrajka kao metode političkog pritiska te stoga i sama sudjelujem u štrajku podrške učiteljicama i nastavnicima, te nenastavnom osoblju na sveučilištima.

Revoltirana sam manipulacijama kojima se Vlada koristi i ovaj štrajk vidim kao priliku da im pokažemo snagu kolektivnog djelovanja i natjeramo ih da kapituliraju!

HDZ-OVA PRIVATIZACIJA VUKOVARSKE TRAGEDIJE Dan pa…

HDZ-OVA PRIVATIZACIJA VUKOVARSKE TRAGEDIJE

Dan pada Vukovara trebali bismo iskoristiti za razgovor o uzrocima vukovarske tragedije, o političkoj pozadini njegovog pada, o posljedicama života u podijeljenom gradu, o neprihvatljivosti HDZ-ove i Vučićeve politike koje Vukovar drže zarobljenim u 1991. i parazitiraju na nesreći desetaka tisuća njegovih tadašnjih građana.
Trebali bismo razgovarati o načinima na koji ćemo osigurati suočavanje s prošlošću, pravdu za žrtve i njihove potomke, procesuiranje svakog ratnog zločina, razrješenje za sve koji traže svoje nestale, bez obzira na etničku pripadnost. I zatim bismo trebali ponuditi viziju Vukovara kao razvijene i održive zajednice koja osigurava kvalitetan život svakom svom stanovniku.
Nažalost, HDZ, koji je uz pomoć svojih parapolitičkih organizacija privatizirao obilježavanje ovog dana, neće napraviti niti je dosad napravio išta od navedenog. Ipak i u Hrvatskoj i u Srbiji ima onih koji znaju da Vukovar ima i budućnost, ne samo prošlost.

» Posjetite stranicu

ZELENO-LIJEVE POLITIKE SVE PRISUTNIJE I U SAD-u

N…

ZELENO-LIJEVE POLITIKE SVE PRISUTNIJE I U SAD-u N…

ZELENO-LIJEVE POLITIKE SVE PRISUTNIJE I U SAD-u

Na poziv James K. Galbraighta – savjetnika Bernie Sandersa u kampanji 2016. godine – sudjelovali smo na konferenciji “Novi dogovori u Europi i Americi” u Austinu u Teksasu. Bilo je inspirativno razgovarati s teoretičarima/kama i kolegama političarima/kama o važnosti novih lijevo-zelenih opcija i rješenjima koja donosimo za dobrobit ljudi i planete. Globalna suradnja ključna je za uspjeh zeleno-lijeve politike!

Gradovi diljem Europe reguliraju tržište najma- može li i Hrvatska?

Gradovi diljem Europe reguliraju tržište najma- može li i Hrvatska?

Na društvenim mrežama i ponekom mediju ovih dana se prenosi vijest kako je glavni grad Njemačke regulirao cijene najma, kategorizirao stanove po kvaliteti i lokaciji i odredio maksimalnu cijenu po kvadratu za svaku od njih: maksimalna je 9,8 Eura po kvadratu, što je samo 2 Eura više od prosječne zagrebačke cijene kvadrata, a prosječna plaća Berlinčana je tri puta veća od one u Zagrebu. Osim toga, zabranio je i povećanja stanarina do 2022., a nakon toga moći će se povećavati samo u razini inflacije. Berlin se tako ovim  aktom obračunao s idejom da je tržište sposobno rješavati egzistencijalne potrebe  s društveno prihvatljivim ishodima.

Berlin nije jedini grad koji regulira tržište najma: tu su i Beč – u kojem je više od 50% stanova u javnom i zadružnom stambenom fondu, Barcelona – koja ograničava kratkoročni najam turistima kao i  Amsterdam, te London – koji najavljuju značajne promjene u regulaciji najma od naredne godine.

U Hrvatskoj je pitanje regulacije cijena još daleko: posljednjih 25 godina, sve vlasti i HDZove i SDP-ove, prepuštale su stambenu politiku tržištu, uz manje intervencije koje nisu značajnije utjecale na pitanje dostupnosti stanovanja za veći dio stanovništva. Pitanja odnosa stanodavaca i podstanara nisu adekvatno uređena,  inspekcije ne kontroliraju najam na crno, manje poreza plaćaju  oni koji stanove iznajmljuju turistima od onih koji ih daju u dugoročan najam, novci iz proračuna kroz mjeru subvencioniranja kredita odlaze na ekstraprofit prodavatelja i kamate banaka, a istovremeno je mjera nedostupna desecima tisuća mladih koji nisu kreditno sposobni. Uz to, i država i gradovi rasprodaju javni stambeni fond umjesto da u njega ulažu i daju ga u najam pod povoljnim uvjetima. 

Za Možemo! je  pravo na dom ljudsko pravo i temeljna egzistencijalna potreba koja se ne smije prepuštati divljanju tržišta i špekulacijama financijskih institucija.  Po uzoru na Berlin i druge gradove diljem Europe, razvijamo obuhvatnu stambenu politiku koja svim građanima, u različitim periodima života, može osigurati stan u skladu s njihovim potrebama, za cijenu koja ih neće gurnuti na rub siromaštva. Naša stambena politika cilja osigurati snažnije javne investicije u stanove za dugoročni najam stanovnicima, a istovremeno pravednije regulirati odnos najmodavca i najmoprimca na tržištu, uključujući kriterije kvalitete stambenog prostora pri određivanju cijene najma. Osim toga, razvijamo i mjere za smanjenje udjela crnog tržišta kroz povoljniji porezni tretman za one koji stanove daju u dugoročni najam. Kao društvo, Možemo! pravo na dom tretirati kao ljudsko pravo.

Treba li i hrvatskim gradovima regulacija cijena n…

Treba li i hrvatskim gradovima regulacija cijena n…

Treba li i hrvatskim gradovima regulacija cijena najma stanova?

Kao odgovor na 60% povećanje cijene najma u zadnjih deset godina, vladajuća koalicija ljevice, zelenih i socijaldemokrata u Berlinu predložila je regulativu kojom se ograničava divljanje cijena najma stanova i osigurava dostupnost stanovanja za sve. Zakon predlaže kategorizaciju stanova i, ovisno o starosti zgrade i kvaliteti stambenog prostora, maksimalnu cijenu kvadrata u najmu – od 3.9 EUR do najviše 9.8 EUR po kvadratu. Trenutno je prosječna cijena kvadrata u Berlinu 11.5 EUR, što je za dva Eura više od prosječne cijene najma u Zagrebu – a prosječna plaća u Berlinu je čak tri puta veća od one zagrebačke! Trebamo li i mi regulaciju uvjeta i cijena najma?