Mima Simić došla je i do Virovitice: “Nisam oče…

Mima Simić došla je i do Virovitice: “Nisam očekivala da će me u potrazi za Europom po Hrvatskoj opet zaskočiti rat, ali ne znam čemu se čudim. Rat još uvijek i u Europi, u retorikama neljubavi i nesnošljivosti, izolacije i odbacivanja – simboličkog i radikalno tjelesnog: po morima i hridinama. Rat je još uvijek potkožni parazit u tkivu Europe – njihove i naše. Onih koji su ga prošli, i onih koji o njemu tek slušaju, i uče kako ga ponoviti. Europska unija kao mirovni projekt i u doba mira ima pune ruke posla.”

» Posjetite stranicu

Ponosni smo što je osnovana prva lokalna grupa na…

Ponosni smo što je osnovana prva lokalna grupa naše političke platforme u Hrvatskoj i uvjereni da će lokalna grupa Možemo! u Karlovcu, kroz borbenost i znanje doprinijeti rješavanju problema koji vladajući u Karlovcu godinama stavljaju pod tepih!

Suosnivačica lokalne karlovačke grupe Draženka Polović ovom je prilikom istaknula da će prioritet biti obuhvatna stambena politika koja će osigurati svim mladim ljudima priuštiv krov nad glavom, ponajprije obnovom napuštenih i zapuštenih objekata u starim gradskim kvartovima, zaštita karlovačkih rijeka od izgradnje mini-hidrocentrala i zaštita postojećeg gradskog zelenila. Pozvala je sve zainteresirane građane Karlovca koji dijele vrijednosti i viziju platforme Možemo! da im se pridruže, jer jedino zajedno – možemo!

» Posjetite stranicu

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

Osnovana lokalna grupa političke platforme Možemo! u Karlovcu: Nećemo čekati političke mesije!

U subotu, 27.4.2019. predstavljena je lokalna grupa političke platforme Možemo! Karlovac. Tim je povodom održana konferencija za medije, na kojoj je Tomislav Tomašević, nositelj zajedničke liste za europske izbore u koaliciji s Novom ljevicom i ORaHom, izjavio da žele mijenjati stvari i u Hrvatskoj i Europskoj uniji u smjeru više demokracije, socijalne i ekološke pravde te rodne ravnopravnosti. “Politiku vidimo kao kolektivni poduhvat i smatramo da je za političke promjene u Hrvatskoj nužno u politiku uključiti nove ljude i nove ideje. Zato smo ponosni što je osnovana lokalna grupa Možemo! u Karlovcu – ujedno prva lokalna grupa naše političke platforme u Hrvatskoj, u kojoj su velikom većinom ljudi koji do sada nisu bili politički aktivni i nisu bili članovi nijedne političke stranke. Uvjereni smo da će lokalna grupa Možemo! u Karlovcu, kroz borbenost i znanje doprinijeti rješavanju nekih problema koji godinama vladajuće elite stavljaju pod tepih, kao što je primjerice obnova karlovačke Zvijezde i povijesne baštine uz pomoć europskih fondova na na čemu su radili i za što su se zalagali i ljudi aktivni u karlovačkoj grupi Možemo!”


Draženka Polović, članica Inicijativnog odbora Možemo! i suosnivačica lokalne karlovačke grupe, istaknula je da politička platforma Možemo! zastupa vrijednosti i ciljeve poput solidarnosti, sekularizma, borbe protiv korupcije te zaštite okoliša. Osim toga, osvrnula se i na važnost metoda političkog djelovanja platforme Možemo!, u kojoj se sve bitne odluke donose kroz demokratsku raspravu svih članova platforme, za razliku od većine političkih stranaka u Hrvatskoj, u kojoj su odluke rezervirane samo za vodstvo. “Priključili smo se platformi jer zastupamo iste političke vrijednosti i vjerujemo u demokratsku političku organizaciju i metode donošenja odluka. Karlovac nažalost proživljava razdoblje teške stagnacije, duhovno i fizičko odumiranje. U tom je smislu Karlovac savršeno zrcalo države i njene politike. On je grad bez kritičkog mišljenja, bez stvarne javnosti i bez dijaloga.” Smatra da je cinično da je karlovačka vlast Karlovac pokušala brendirati kao “grad susreta” jer susret podrazumijeva dijalog, slobodu i uvažavanje različitosti, a umjesto toga aktualna vlast – kao na početku njegove izgradnje – podiže bedeme i iznova gradi utvrdu poslušnika i istomišljenika, iako nas povijest uči da je samo onda kad je Karlovac bio otvoren i slobodan grad za nove ideje, kulture i vjeroispovijesti, ujedno bio i prosperitetan.

Na lokalnoj razini, neki od prioriteta karlovačke grupe Možemo! su obuhvatna stambena politika koja će osigurati svim mladim ljudima priuštiv krov nad glavom ponajprije obnovom napuštenih i zapuštenih objekata u starim gradskim kvartovima, zaštita karlovačkih rijeka od izgradnje mini-hidrocentrala i zaštita postojećeg gradskog zelenila. “Uvjereni smo da s novim obrascem i vrijednosnim sustavom možemo Karlovac iz utvrde nepravde, klijentelizma, podilaženja strukturama i atmosfere straha i netrpeljivosti pretvoriti u otvoreni, slobodni demokratski grad. Nećemo čekati političke mesije, jer smo mi, građani Karlovca ti koje smo čekali.” Na kraju, pozvala je sve zainteresirane građane Karlovca koji dijele vrijednosti i viziju platforme Možemo! da im se pridruže, “jer jedino zajedno – možemo!”

Damir Bakić, član Koordinacije platforme Možemo!, iskazao je zadovoljstvo činjenicom da je prva lokalna grupa platforme Možemo! osnovana u Karlovcu koja u ovom trenutku broji 20-ak članova. “Uvjereni smo da će ova lokalna grupa biti jedna od najaktivnijih u platformi Možemo! i da će svojim radom unaprijediti kvalitetu života većine ljudi u Karlovcu i Hrvatskoj”. Podsjetio je da su i naša politika i  naše društvo zarobljeni u klijentelizmu i korupciji, kako onoj općoj, tako posebno u političkoj. U isto vrijeme raste siromaštvo, nejednakost i osjećaj besperspektivnosti. Naši temeljni javni servisi – obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe – nazaduju. “Ne samo da nemamo odgovore na sutrašnja pitanja, nego kao društvo zaostajemo i za samim sobom. Sve je to posljedica cinizma naše političke, a osobito vladajuće elite i njihovog shvaćanja politike ne kao odgovorne zadaće upravljanja javnim poslovima, nego skoro isključivo kao prilike za osobni probitak. Možemo to promijeniti jedino ako se zajedno politički aktiviramo!”

Pronađite nas danas i sutra u Zagrebu na tržnica…

Pronađite nas danas i sutra u Zagrebu na tržnica…

Pronađite nas danas i sutra u Zagrebu na tržnicama na Kvatriću, Jarunu i Trešnjevci te na Trgu bana Jelačića od 9 do 13 sati. Dođite i pitajte nas sve što vas zanima o našoj politici za europske izbore!

Mima Simić nastavlja svoje putešestvije. Jučer …

Mima Simić nastavlja svoje putešestvije. Jučer je u Rakitovici pokraj Donjeg Miholjca razgovarala s Ivanom i Anom. Kažu one: “Što mene živcira kod naših političara… Kad ih vidiš, ono, k’o da su boga za bradu uhvatili. K’o da nisu na istom nivou s običnim ljudima. K’o da žive u nekom drugom svijetu, uopće ne vide. Ljudi im pričaju što se dešava, ali to do njih ne dopire.” A naša Mima predvodi nas u ideji da se promjena radi i gradi zajedno s građanima.

» Posjetite stranicu

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Nepromišljena i nepravedna mirovinska reforma: 67 jest previše!

Možemo!-politička platforma je u petak, 26. travnja, uoči početka prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu 67 je previše, na konferenciji za medije poručila da daje podršku sindikalnoj inicijativi za referendum. Smatraju da bi ova nepromišljena i nepravedna mjera iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju ne samo dodatno ugrozila ranjive skupine starijih radnika već bi i prouzročila val prijevremenih umirovljenja 2027. godine, prije nego krene povećanje dobi za umirovljenje.

Tomislav Tomašević tom je prilikom istaknuo da su svjesni problema neodrživosti, neadekvatnosti i nepravednosti mirovinskog sustava no naglasio kako je „prisilno produženje dobi za mirovinu zapravo odgađanje rješavanja stvarnih uzroka problema mirovinskog sustava – lošeg stanja na tržištu rada zbog dugotrajnog izostanka aktivne gospodarske politike i povećanja prekarnih oblika rada, ali i činjenice da velik dio „manjka“ u mirovinskom sustavu nastaje zbog toga što se iz njega isplaćuje mirovine za one koji mu nisu solidarno doprinosili.“ Glavni problemi mirovinskog sustava su niska zaposlenost s jedne i nejednakosti radničkih i povlaštenih mirovina s druge strane. „Bez povećanja zaposlenosti i promjene omjera radnika u odnosu na broj umirovljenika nećemo riješiti problem održivosti mirovinskog sustava, a niti povećati mirovine koje su neadekvatne za dostojan život“. Dodatno, smatra da će mjera produljenja radnog vijeka nejednako pogoditi različite društvene skupine, naročito stariju populaciju radnika u specifičnim zanimanjima, za koju u Hrvatskoj nema ni radnih mjesta niti uvjeta rada primjerenih njihovoj dobi, mogućnostima i radnim sposobnostima. „Godišnje na mirovine 668 bivših saborskih zastupnika odlazi čak 80 milijuna kuna. Imamo apsurdnu situaciju u kojoj Plenkovićeva vlada prije 2 godine diže povlaštenu mirovinu bivšim saborskim zastupnicima za čak 1.000 kuna na oko 10.000 kuna, a godinu dana kasnije diže radni vijek do 67 godina svim radnicima koji imaju četiri puta manju prosječnu mirovinu. To je duboko nepravedno.”

Sandra Benčić naglasila je da je Vlada RH, od tri preporuke Europske komisije za reformu mirovinskog sustava, novim Zakonom adresirala dvije: produljenje dobi i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu. „Treće preporuke – one koja se tiče reforme mirovina po posebnim propisima – Vlada se nije niti dotaknula. A upravo te “povlaštene” mirovine – njih 175.000, odnosno 15% od ukupnog broja – snažno opterećuju sustav”. Te su mirovine u prosjeku znatno i višestruko veće od mirovina obračunatih po Zakonu o mirovinskom osiguranju: prosječna starosna mirovina iznosi oko 2.600 kuna, dok prosječna “povlaštena” mirovina iznosi oko 4.200 kuna. Dodala je, međutim, i da je u redizajnu mirovinskoga sustava potrebno voditi računa o tome da mirovine po posebnim propisima često predstavljaju jedini izvor prihoda kućanstava, te da će „biti potrebno stvoriti odgovarajuće socijalne programe, nakon što se one mirovine koje su rezultat političkih povlastica ili nevjerodostojnih podataka ukinu.“ Zaključila je da bi pravedna odredba bila ona koja dozvoljava, a ne prisiljava produljenje radnog vijeka.

Damir Bakić je naglasio da je temeljni problem sustava u izrazito nepovoljnom omjeru broja osiguranika i broja umirovljenika koji sada iznosi 1,2:1. Ova reforma je nepripremljena, jer bi nužan preduvjet bio prethodno sagledati mirovinski sustav u svojoj biti, bez socijalnih davanja koja se nazivaju mirovinama priznatima po posebnim propisima. Teret sanacije mirovinskog sustava solidarno bi trebali snositi svi. Umirovljenici to već čine primajući omalovažavajuće niske mirovine, radnici to već desetljećima čine puneći proračun iz kojeg se direktno financira golemi deficit mirovinskog sustava (ove godine 18 milijardi kuna), „a sada se traži da ponesu još dodatni dio tereta radeći duže”. Ukazao je i na nepravedan tretman žena u definiciji dugogodišnjeg osiguranika u trenutnom Zakonu o mirovinskom osiguranju. To su oni osiguranici koji su ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu i imaju barem 41 godinu staža, te im se stoga omogućuje odlazak u mirovinu koja se ne tretira kao prijevremena, tj. ne podliježe redukciji. S obzirom da smo još u prijelaznom razdoblju u kojem se dobna granica umirovljenja za žene tek diže do 65 godina (trenutno je ona 62 godine i 4 mjeseca), potrebno je u ovom prijelaznom razdoblju do 2027. godine posebno definirati status dugogodišnjeg osiguranika za žene u kojem bi se tražila adekvatno niža dob i adekvatno manji broj godina staža. „Zalagat ćemo se, neovisno o ishodu referenduma, da se i ova nepravda ispravi.”

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

I dalje ništa od učinkovitog građanskog nadzora nad radom policije

Povodom prvog čitanja Prijedloga Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u Hrvatskom saboru, politička platforma Možemo! ovim putem upozorava javnost da se u predloženim izmjenama i dopunama zakona MUP nije niti dotaknuo reforme Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, a koje je regulirano upravo ovim Zakonom. Vijeće se nije oformilo nakon jednog neuspjelog pokušaja od strane saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a razlog leži velikim dijelom i u njegovom pogrešnom zakonodavnom dizajnu i ograničenim ovlastima Vijeća.

Ovo je bila odlična prilika da se rad Vijeća napokon regulira na učinkovit način. Navedeno Vijeće zaduženo je za nadzor tajnih mjera prikupljanja podataka od strane MUP-a (npr. telefonski izlisti i sl.), a važnost te funkcije posebno je jasna u svjetlu aktualnih afera u kojima su bivši djelatnici MUP-a upleteni u manipuliranje i neovlašteni nadzor osobnih podataka.

Dodatno, već godinama ne funkcionira ni Povjerenstvo za rad po pritužbama, regulirano Zakonom o policiji, a koje bi trebalo istraživati pritužbe građana na mogući nezakonit rad policije. Imajući na umu kontinuirane i vjerodostojne optužbe domaćih i međunarodnih organizacija kao i Pučke pravobraniteljice na račun postupanja policijskih djelatnika prema izbjeglicama i migrantima, a u zadnje vrijeme i sve više “incidenata” policije prema novinarima i građanima – više je nego jasno da policija pod hitno mora dobiti učinkoviti građanski nadzor.

Ovo izbjegavanje MUP-a, ali i matičnih saborskih Odbora da reformiraju i osnuju vijeća za građanski nadzor MUP-a signal je policiji da može kršiti ljudska prava u svom postupanju prema građanima. Zbog toga tražimo od MUP-a da povuče Prijedlog zakona i doradi ga na način da reformira Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti kao i Povjerenstvo za rad po pritužbama.

Smatramo da je ova mirovinska reforma nepravedna i…

Smatramo da je ova mirovinska reforma nepravedna i nepromišljena jer ne rješava sustavne probleme mirovinskog sustava. Neprihvatljiva je odluka Vlade o povećanju povlaštenih mirovina za bivše saborske zastupnike dok istovremeno produžuje radni vijek radnicima čija je prosječna mirovina čak četiri puta niža od povlaštene mirovine bivših zastupnika.

» Posjetite stranicu

STANOVI U JAVNOM VLASNIŠTVU

Udio stanova u javno…

STANOVI U JAVNOM VLASNIŠTVU Udio stanova u javno…

STANOVI U JAVNOM VLASNIŠTVU

Udio stanova u javnom vlasništvu u Zagrebu je 2%, dok u Beču iznosi 60%. Da bi stanovanje bilo priuštivo, potrebno je znatno povećati javni stambeni fond u svim gradovima u Hrvatskoj. Slažete li se?