» Posjetite stranicu
» Posjetite stranicu
» Posjetite stranicu
Mi smo ljudi koji su svoje živote posvetili borbi za pravednije društvo i javni interes – za bolje obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, kulturu, radnička i ljudska prava.
Dokazali smo se znanjem i borbenošću, a u politiku po prvi put ulazimo jer je za Hrvatsku minuta do dvanaest. Veliko iseljavanje mladih, sve veća nejednakost i politička korupcija trajna je ostavština vladajućih političkih garnitura. Nemamo više ni volje ni vremena za političare i politiku koji godinama uništavaju društvo i državu i ne nude nikakvu viziju. Mi možemo bolje! Možemo Hrvatsku učiniti pravednim i održivim društvom u kojem svi dobro žive.
Za razliku od postojećih političkih aktera, mi znamo da je promjena moguća jedino ako uključimo građane u odlučivanje i zajedno stvorimo novu politiku u službi javnog interesa. S iskustvom i dugogodišnjim stažem u borbi za pravedniju i bolju Hrvatsku krećemo u izgradnju široke političke platforme. Pozivamo sve građane da nam se priključe! Jer zajedno – sa znanjem i borbenošću – možemo!
Ovdje možete pogledati za što se zalažemo.
Za nas u platformi MOŽEMO! politički problem prvog reda su uvjeti života građana u Hrvatskoj danas – ekonomska nesigurnost, siromaštvo, socijalna isključenost i na druge načine narušen dignitet velikog broja naših sugrađana. U takvim okolnostima većina je građana zabrinuta oko budućnosti i nema vjeru u mogućnost promjene. Rezultat je to, s jedne strane, dugogodišnjeg zanemarivanja donošenja i provedbe ekonomskih i socijalnih politika u interesu većine te, s druge strane, činjenice da imamo ‘zarobljenu’ državu – državu koja servisira privatne i partikularne interese. Da bismo oslobodili razvojni potencijal ovog društva, takvim praksama moramo stati na kraj i izgraditi pravednu državu koja građanima polaže račune.
Naš program počiva na viziji zelene razvojne države – na nizu ambicioznih i budućnosti okrenutih ekonomskih i socijalnih politika. Razvojni model koji zastupamo pretpostavlja decentralizirani, lokalno usmjereni razvoj, jača energetsku i prehrambenu neovisnost, smanjuje ekološki otisak, unapređuje obrazovanje i znanost te potiče istraživanja, inovacije, slobodu izražavanja, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. To je model koji potiče ekonomsku demokraciju, smanjuje prekarne oblike rada i jača pregovaračku moć radnika kroz kvalitetnu regulaciju radnih odnosa i sindikalnog udruživanja.
Mi smatramo da razvojni prioriteti trebaju biti definirani u otvorenim demokratskim procesima s građanima, usmjereni na povećanje kvalitete života ljudi uz ekološku odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama. Uz ovakav održiv i uključiv model razvoja društva ojačat ćemo ključne poluge socijalne države – obrazovanje, socijalne usluge i zdravstvo, modernizirat ćemo javnu infrastrukturu te obraniti javna dobra i javne usluge od privatizacije i deregulacije. Postojeću ćemo socijalnu državu u bitnome reformirati prema načelima univerzalnosti, emancipacije, jednakopravnosti i rodne ravnopravnosti te kreirati pravedan i progresivan porezni sustav.
Da bismo pokrenuli ovu razvojnu viziju, demontirat ćemo partitokratske strukture koje su državu i društvo u posljednjih 25 godina otele iz domene javnog interesa i pretvorile ih u leglo klijentelizma i korupcije u službi privatnih interesa. Hrvatska mora biti društvo koje svim svojim stanovnicima jamči jednakost pred zakonom i državnim tijelima te osigurava efikasnost i predvidljivost pravnog sustava. Upravni aparat organizirat ćemo tako da odgovara na potrebe građana i društva u cjelini. Zato ćemo i teritorijalnom preustroju pristupiti na način koji će okrupnjenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave osigurati resurse za stvarnu decentralizaciju i lokalno usmjeren, promišljen razvoj. Naš je cilj država koja djeluje otvoreno i transparentno, s razvijenim instrumentima građanskog nadzora i drugih oblika sudjelovanja građana u donošenju odluka. Zato ćemo jačati demokratske institucije i unapređivati oblike predstavničke i direktne demokracije.
Postojeće političke elite nas godinama uvjeravaju da Hrvatska ne može bolje! MOŽEMO!
Zajedno, Hrvatsku MOŽEMO preoblikovati u pravedno, zeleno, solidarno i prosperitetno društvo.
Možemo izgraditi demokratsku, pravednu i održivu Europu!
Glavni društveni izazovi 21. stoljeća – globalna mobilnost kapitala, klimatske promjene i migracije – ne mogu se adresirati unutar okvira nacionalne politike. Učestale poplave, velike oscilacije u temperaturi, suše i požari, oluje do sad nezabilježenih jakosti samo su neke od konkretnih manifestacija klimatskih promjena koje su sve prisutnije i sve snažnije će utjecati na svakodnevni život ljudi, na proizvodnju hrane i energije, na naše gospodarstvo. Već godinama se nalazimo na ruti međunarodnih migracija iz zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i gotovo svakodnevno svjedočimo patnji ljudi koji žele proći kroz Hrvatsku jer u Europi vide spas. Deseci tisuća stanovnika Hrvatske emigriraju u zapadnu Europu u potrazi za poslom i boljim uvjetima života, dok istovremeno broj stranih državljana koji dolaze raditi u Hrvatskoj rapidno raste. Drugim riječima, postojeće ekonomske politike ne brinu ni o onima koji odlaze, ni o onima koji dolaze. Uvjeti rada u Hrvatskoj se ne popravljaju; dapače, za sve veći broj ljudi uvjeti rada se pogoršavaju – što je jedna od direktnih posljedica globalne mobilnosti kapitala kakvu promiču međunarodne korporacije i Europska komisija, liberalne stranke i stranke desnice.
Kao odgovor na ove izazove, pred nas se ponovno stavlja isti lažni izbor – onaj između otvorene i zatvorene Europe – dok neoliberalne politike koje su dovele do krize ostaju neupitne.
Za liberale otvorena Europa znači nastavak s politikama ekonomskog liberalizma koje teže uklanjanju prepreka slobodnom kretanju kapitala, roba, usluga i ljudi – iako je njihova provedba nedvojbeno povećala ekonomske nejednakosti unutar država, kao i između jezgre i periferije Europe. Kad tvrde da je lijek koji smo primjenjivali bio u premalim dozama, da javne usluge treba u još većoj mjeri privatizirati, a u preostalima uvesti još strože mjere štednje, te da radno zakonodavstvo treba dodatno liberalizirati u korist kapitala – oni zapravo interes urbane, obrazovane i imućne manjine pokušavaju predstaviti kao interes većine. U njihovoj viziji, većina društva je nazadna i predstavlja neugodni teret, pa zagovaraju dvije Hrvatske, odnosno dvije Europe. To je elitistička pozicija koja ima snagu pokrenuti jedino privilegirane manjine u zaštiti svojih položaja i imovine.
Desnica pak posljedice ekonomskog liberalizma lažno rješava ksenofobijom. Kada banke i korporacije ne bi vodili stranci i „domaći izdajnici“, nego “pošteni Hrvati”, sukob između rada i kapitala bi tobože nestao sam od sebe. Izmještajući prave ekonomske izvore nejednakosti i egzistencijalne nesigurnosti na teren etničkog identiteta i pozivajući na jedinstvo naroda, desnica gaji iluziju da pripadnost naciji ukida klasne i druge razlike među ljudima. Naličje njihova poziva na volju naroda je stigmatizacija drugačijeg, kojeg po potrebi utjelovljuju etničke, seksualne ili neke druge manjine. Takve stigmatizacije rađaju nove fobije utemeljene na drugoj iluziji – da se uskraćivanjem prava nekoj stigmatiziranoj manjini poboljšavaju uvjeti života većine.
Što dobivamo nastavkom neoliberalnih politika, a ograničavanjem slobode kretanja ljudi? Zatvaranjem unutar nacionalnih granica i izgradnjom nacionalnih utvrda unutar tvrđave Europe svi problemi koji proizlaze iz slobodnog protoka kapitala, roba i usluga za zemlje periferije ostaju neadresirani. Osim toga, o čijoj slobodi kretanja govorimo? Desne vlade aktivno doprinose društvenoj vilifikaciji migranata, dok istovremeno snažno povećavaju kvote za rad stranaca. Dok svojim ekonomskim politikama nezaustavljivo mijenjaju društvo u multikulturalno, desne vlade istovremeno potpiruju povijesni revizionizam koji veliča etničke koncepcije države i netoleranciju prema drugim vjerskim i etničkim skupinama. Je li to vjerodostojno ponašanje, kako sebi tepa naš premijer?
Možemo! kao dio europske zelene ljevice nudi izlaz iz lažnog izbora između „otvorene“ neoliberalne Europe s jedne i „zatvorene“ neoliberalne Europe s druge strane. Polazimo od pretpostavke da Europsku uniju trebamo jer posljedice globalne mobilnosti kapitala, klimatskih promjena i migracija možemo rješavati jedino kao zajednica Europe i globalna zajednica.
Možemo! će se unutar Europe udružiti s progresivnim političkim snagama i vladama koje zagovaraju promjenu institucija Europske unije tako da radikalno smanje utjecaj korporacija i povećaju utjecaj građana na to kakve politike EU zastupa. Europska unija je sredinom osamdesetih podredila svoje djelovanje imperativu širenja zajedničkog tržišta nauštrb svih drugih ciljeva, ali građani o takvom smjeru nisu imali pravo demokratski odlučiti.
Možemo! Europsku uniju, koja je sada nefunkcionalna i nepravedna, želi urediti tako da joj na prvom mjestu budu uvjeti života njenih stanovnika i održivost života na planeti Zemlji. Kao dio ujedinjene i solidarne europske ljevice, trebamo preuzeti odgovornost i istinski ponuditi političke odgovore na globalne izazove rastućih nejednakosti, klimatskih promjena i migracija.
Možemo! graditi Europu koja je demokratska, pravedna i održiva. Ovo su naši prijedlozi razvoja Europske unije od oligarhijske prema demokratskoj, od fosilne prema postfosilnoj, od korporativne prema solidarnoj te od tvrđave Europe prema Europi kao zajednici ljudi.
Tehnokratske elite u Briselu trenutno slabo čuju glasove stanovnika Europe, te je stoga izuzetno važno reformirati sustav predstavništva kroz Europsku skupštinu u kojoj bi značajni udio glasova imali zastupnici iz nacionalnih parlamenata, te koja bi imala puno veće ovlasti u odlučivanju o proračunu Europske unije. Isto tako, potrebno je ojačati mehanizme direktnog uključivanja stanovnika EU u formuliranje zakonodavnih prijedloga jačanjem snage i dosega Europske građanske inicijative (EGI). Isto tako, inzistirat ćemo da EU nije svediva na ekonomsku zajednicu, već da je njena temeljna zadaća štititi i osigurati korištenje fundamentalnih socijalnih prava. Europska unija mora zaštiti radnike tako što će prepoznati prava radnika i sindikata da štite stečena prava, ali i time što će se boriti protiv natjecanja temeljenog na urušavanju cijene rada i pogoršavanju radnih uvjeta, i štiti pravo kolektivnog udruživanja i pregovaranja. Poticat ćemo osnivanje europskog fonda za izravno financiranje civilnog društva, neprofitnih medija i ostalih aktera koji doprinose jačanju demokratskih vrijednosti i zaštiti ljudskih prava u zemljama članicama neovisno o njihovim vladama.
Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 °C u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene preći točku preokreta koja bi mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste. Inzistirat ćemo na hitnim ulaganjima u pravednu društvenu transformaciju prema gospodarstvu u kojemu su emisije ugljika svedene na neto nulu. Da bi se to ostvarilo, potrebno je podići cijene fosilnih goriva, oporezivati emisiju ugljika i značajna sredstva iz EU proračuna vezati upravo uz cilj transformacije ka postfosilnom društvu. Javna ulaganja u fosilna i nuklearna goriva, te njihovo subvencioniranje mora prestati odmah, a daljnja privatna ulaganja u fosilna goriva treba porezno destimulirati. Što se tiče zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ona sada daje prednost velikim poljoprivrednim poduzećima i zemljištima, podržavajući ekološki neodrživ model proizvodnje. Umjesto toga, ZPP treba poticati poljoprivredu temeljenu na malim poljoprivrednim gospodarstvima/OPG-ovima i prerađivačkoj industriji čiji je cilj oživljavanje ruralnih sredina, stvaranje radnih mjesta, opskrba zdravom i kvalitetnom hranom, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena.
Široka demokratska participacija u europskim politikama nije moguća u uvjetima rastućih nejednakosti, kako unutar tako i između zemalja članica EU. Prije svega je potrebno ograničiti moć financijskog i bankarskog sektora. Nadalje, podržavamo inicijativu usklađivanja poreza na profit, progresivnog poreza na dohodak, progresivnog poreza na bogatstvo i poreza na emisiju ugljika na razini Europske unije – čije bi prikupljanje značajno uvećalo proračun Europske unije i omogućilo financiranje razvoja pravedne i održive Europe. Isto tako, zalagat ćemo se za potpuno prekidanje s praksom poreznih oaza u Europi i strogih sankcija prema poreznim oazama izvan EU. Na europskoj je razini potrebno zaustaviti daljnju liberalizaciju i privatizaciju javnih i komunalnih usluga. Europska komisija novom regulacijom namjerava proširiti svoje kompetencije da odobrava ili ruši zakonodavne mjere u širokom rasponu usluga koje pokrivaju urbano planiranje, mjere stanovanja, distribucije energije i vode, upravljanje vodnim resursima itd. Ta se inicijativa mora zaustaviti jer pristup ključnim resursima poput vode i energije ne smiju biti tretirani kao tržišne robe podvrgnute natjecanju, već zaštićeni kao javna dobra koja predstavljaju temelj ekonomskih i socijalnih prava.
Europska unija, prioritizirajući kontrolu granica pred poštivanjem odredbi međunarodnog prava potiče sve veću eskalaciju nasilja na svojim vanjskim granicama. Činjenicu da tzv. Balkanska ruta postaje mjesto sustavnog nezakonitog i nasilnog protjerivanja tražitelja azila smatramo neprihvatljivom. Europa se mora okrenuti modelu ljudske sigurnosti koji obuhvaća zajednički fond za adaptaciju na klimatske promjene i elementarne nepogode, zajedničke investicije u civilnu zaštitu, te konkretne mjere izravnih investicija EU u smanjenje stope siromaštva u zemljama članicama. Isto tako, Europska unija mora osigurati punu implementaciju Konvencije o statusu izbjeglica, Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i drugih međunarodnih instrumenata zaštite u postupcima na granici, prihvatu i integraciji izbjeglica i sankcioniranje zemalja koji ih krše. Potrebno je povećati europska izdvajanja za sigurnost i spašavanje na nesigurnim morskim i kopnenim izbjegličkim rutama, kao i promijeniti Dublin III regulativu tako da se ukloni neravnoteža tereta u prihvatu izbjeglica između zemalja s vanjskim granicama EU i onima u centru EU. Isto tako, moramo osigurati slobodu kretanja unutar EU svim osobama pod međunarodnom zaštitom za koje ne postoje sigurnosne prepreke, te omogućiti njihovu punu participaciju u ekonomskom, društvenom i političkom životu Unije. Istovremeno je potrebno uskratiti financiranje neuspješnim modelima integracije koji vode ka getoizaciji, asimilaciji ili prisilnom preseljenju osoba pod međunarodnom zaštitom.
Izađi na izbore i zaokruži 18!
Mladi vrlo teško dolaze do vlastitog stana: kupnja stana kreditom znači doživotno dužničko ropstvo, a i to mogu samo oni rijetki koji imaju ugovore o radu na neodređeno. Visina najma stanova pak leti u nebo jer svi iznajmljuju turistima. MOŽE I DRUKČIJE ako reguliramo tržište najma stanova na europskoj i nacionalnoj razini te osiguramo pristup stanovanju za mlade i obitelji kroz javna ulaganja u gradnju stanova.
Mnogi građani nemaju pristup zdravstvu zbog cijena usluga ili dugih lista čekanja, a humanitarnim akcijama spašavamo živote bolesne djece. MOŽE I DRUKČIJE ako osiguramo jednak pristup zdravstvu, reguliramo zajedničku javnu nabavu lijekova na EU razini radi snižavanja cijene te ograničimo patentna prava farmaceutskim korporacijama.
Voda je osnovni uvjet života i ne smije biti tretirana kao roba na tržištu, ali korporacije stvaraju pritisak europskim državama da privatiziraju vodne usluge usprkos tome što iskustva pokazuju da tako cijene rastu i pogoršava se usluga. MOŽE I DRUKČIJE ako zaustavimo europske direktive koje traže privatizaciju opskrbe vodom i uvedemo građansku kontrolu nad javnim vodnim poduzećima kako bi svatko zadovoljio osnovne potrebe za vodom.
Neoliberalna Europa danas slijedi imperativ širenja tržišta nauštrb prava radnika i uvjeta života svih nas. MOŽE I DRUKČIJE ako zaštitimo sindikalno udruživanje, sklapanje kolektivnih ugovora i radničku participaciju te se izborimo da poštena plaća i pristojni radni uvjeti budu ujednačeni na razini cijele Europske unije.
Učestale poplave, suše i požari posljedica su klimatskih promjena koje sve snažnije utječu na svakodnevni život i produbljuju nejednakosti. MOŽE I DRUKČIJE ako provedemo prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore energije i financiramo je europskim porezima na korporacije koje visoke profite sele u porezne oaze.
Vjerski fundamentalisti diljem Europe žele dokinuti prava žena i seksualnih manjina, dok elite prešutno odobravaju rastući trend nasilja. MOŽE I DRUKČIJE ako se suprotstavimo diskriminaciji i nasilju nad ženama i LGBT+ zajednice i osiguramo ekonomske uvjete da mogu samostalno odlučivati o svom životu i tijelu.
U Europi ponovno svjedočimo rastu ekstremne desnice, uključujući i obnovu fašističkih i nacističkih pokreta. MOŽE I DRUKČIJE ako beskompromisno branimo antifašizam i suprotstavimo se politici koja potiče mržnju i nasilje prema etničkim i seksualnim manjinama, migrantima i azilantima, te svima “drugačijima”.
prioritizirati lokalni razvoj koji potiče vlasništvo lokalne zajednice, korištenje lokalnih kapaciteta i u kojem većina novostvorene vrijednosti ostaje u lokalnoj sredini.
razvijati otporno gospodarstvo koje se sastoji od razvijenog javnog, kooperativnog i privatnog sektora usmjerenih na dobrobit lokalne zajednice i očuvanje prirodnih resursa.
olakšati poslovanje gospodarskih subjekata u svim sektorima regulativom koja vodi računa o njihovoj veličini, vrsti djelatnosti i kapacitetima.
smanjiti ekološki i ugljični otisak kroz poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, održivi transport, ekološku poljoprivredu i ekološki turizam.
postići veću transparentnost proračuna na svim razinama od državne do lokalne, a građanima omogućiti direktno odlučivanje o dijelovima proračuna.
sudjelovati u reformi Europske unije kako bi se povećao utjecaj građana na europske politike, a smanjio utjecaj korporativnih lobista i tehnokrata.
ostvariti rodnu ravnopravnost kroz socijalne i ekonomske politike koje potiču egalitarnu raspodjelu rada i skrbi između muškaraca i žena uz jačanje sudjelovanja žena na položajima moći u političkom, društvenom i ekonomskom životu.
transformirati državni aparat tako da djeluje kao servis svih građana koji im olakšava život te ih tretira kao ravnopravne aktere, a ne kao klijente ili podanike.
obraniti slobodu mišljenja i izražavanja te podupirati neovisnost medija i novinara od političkih i tržišnih pritisaka.
ulagati prvenstveno u razvoj amaterskog i rekreativnog sporta u odnosu na profesionalni sport, uz unaprjieđenje javne infrastrukture za rekreaciju.
smanjiti regionalne nejednakosti kroz teritorijalni preustroj, decentralizirane javne investicije i bolju prometnu povezanost.
demokratizirati ekonomiju kroz poticanje društvenog poduzetništva, radničkog suvlasništva, demokracije na radnom mjestu i zadružne ekonomije.
poduprijeti zeleni razvoj kroz zelenu reindustrijalizaciju, cirkularnu ekonomiju i zelenu javnu nabavu koja favorizira lokalne proizvođače.
voditi aktivniju monetarnu i fiskalnu politiku usmjerenu na visoku zaposlenost i postizanje bolje platne bilance.
osigurati jednak i javno financiran pristup svim javnim uslugama od odgoja i obrazovanja, do zdravstva i socijalne skrbi jer one ne smiju ovisiti o profitnoj logici tržišta.
izgraditi učinkovit i pravičan pravosudni sustav koji osigurava ujednačenost sudske prakse i kraće rokove.
unaprijediti znanost i obrazovanje kao ključne poluge društvenog razvoja, socijalne mobilnosti i mehanizma za smanjivanje nejednakosti.
poboljšati rad javnih poduzeća i ustanova kroz uključivanje korisnika, zaposlenika i raznih društvenih skupina u civilni nadzor upravljanja.
izgraditi interkulturalno društvo koje poštuje i ostvaruje prava migranata i izbjeglica te omogućiti svima koji u njemu odluče živjeti da se ravnopravno uključe u politički, ekonomski i kulturni život.
ojačati sekularnost države u kojoj se jamči sloboda vjeroispovijesti, ali uz jasnu odvojenost vjerskih zajednica i države.
osnažiti instrumente predstavničke i direktne demokracije kroz jačanje uloge predstavničkih tijela vlasti te poboljšanje uvjeta korištenja građanske inicijative za referendum.
napustiti štetni razvojni model koji se temelji na rentnijerskoj ekonomiji, nekretninskim špekulacijama, kratkoročnim spektaklima i megalomanskim projektima koji ne odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva.
povećati pregovaračku moć radnika i poboljšati radnička prava uz naglasak na ukidanje nesigurnih oblika zapošljavanja te suzbijanje prisile na prekarne oblike rada.
zaštititi prirodna javna i zajednička dobra kao što su vode, šume, more, obala i tlo od daljnje privatizacije, komodifikacije i neodržive eksploatacije.
postaviti učinkovit i pravedan porezni sustav koji oporezuje kapital više nego rad, progresivno oporezuje dohodak i bogatstvo, smanjuje regresivne poreze i sankcionira izbjegavanje plaćanja poreza.
promovirati suradničku i solidarnu vanjsku politiku koja se temelji na načelima razvojne suradnje, multilateralizma i osude imperijalizma svake vrste.
štititi temeljna prava i slobode svakog čovjeka bez obzira na porijeklo, nacionalnost, vjeru, političko opredjeljenje, spol, seksualnu orijentaciju, rodno izražavanje i druga obilježja.
učiniti zdravstvo kvalitetnijim i dostupnijim svim građanima, uz veća ulaganja i pristup novim dijagnostičkim metodama i efikasnijim terapijama.
jamčiti sigurnost svim građanima promičući načelo ljudske sigurnosti koje vodi računa o sigurnosnim potrebama svakog čovjeka i zajednice, u stalnoj ravnoteži s ljudskim pravima.
ujednačeno razvijati institucionalnu i nezavisnu kulturu, poštujući temeljno načelo da kulturna infrastruktura i sadržaji moraju biti dostupni svima.
stvoriti moderan, dinamičan i jednako dostupan obrazovni sustav koji će omogućiti učenicima da postanu proaktivni, inovativni, kritični i odgovorni članovi društva i zajednice, a koji će se bazirati na ugledu nastavničke profesije i demokratski ustrojenim školama.
Ovo su članovi inicijativnog odbora političke platforme Možemo!:
je docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje predaje sociologiju i ljudska prava. Stručnjakinja je za prava nacionalnih manjina te je članica Savjetodavnog odbora za primjenu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Članica je i Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice.
diplomirao je politologiju u Zagrebu i magistrirao održivi razvoj na Cambridgeu. Radi u Institutu za političku ekologiju u Zagrebu te je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba kao predstavnik političke platforme Zagreb je NAŠ!. U posljednjih 20 godina aktivan je u brojnim društvenim inicijativama za zaštitu okoliša i javnih dobara, urbani razvoj i prava mladih.
diplomirana je profesorica francuskog i prevoditeljica engleskog jezika. Kao aktivistica i feministica posljednjih desetak godina angažirana je u inicijativama za besplatno obrazovanje, radnička i ženska prava te zaštitu zajedničkih i javnih dobara. Zanima je izgradnja širokih platformi te je dosad surađivala s brojnim sindikatima i građanskim inicijativama. Vijećnica je u Mjesnom odboru Peščenica u Zagrebu i članica Koordinacije platforme Zagreb je NAŠ!.
je suvlasnik i član uprave IT tvrtke Perpetuum Mobile d.o.o. Kolumnist je časopisa Mreža i suosnivač portala Tech.eu. Objavio je dvije knjige — zbirku kolumni Kud to ide? te knjigu intervjua s 28 europskih poduzetnika The European Startup Revolution. Angažiran je u razvoju hrvatske i europske startup zajednice. Suosnivač je udruge ZIP – Zagrebački inkubator poduzetništva (sada dio Algebre). Na visokom učilištu Algebra kao gostujući predavač predaje na temu poduzetništva.
se Inicijativnom odboru platforme Možemo! priključila u uvjerenju da zajednički znamo i možemo od Hrvatske napraviti društvo kojeg se nećemo sramiti ni u jednom segmentu. Bavi se procjenama uspješnosti projekata društvenog razvoja u području zaštite ljudskih prava, javnog upravljanja i antikorupcije. Od 2000-tih je aktivna članica civilnog društva u Hrvatskoj, a radila je i u GONG-ovom Istraživačkom centru. Članica je feminističke organizacije CESI.
je profesorica filozofije i diplomirana povjesničarka umjetnosti koja već više od 25 godina kontinuirano radi na organiziranju i produkciji programa u kulturi. Objavljuje tekstove i eseje s područja glazbene i likovne kritike, te popularne kulture općenito u nizu novinskih i web izdanja, radija i TV-a. Od 2005. do 2009. obnašala je dužnost članice poglavarstva Grada Splita zadužene za kulturu, gdje dovršava 12-ak kapitalnih investicijskih projekata i pomaže pokretanju niza novih kulturnih manifestacija, čime Split na nekoliko godina postaje vodeći grad u Hrvatskoj po ulaganjima u kulturu i realiziranim projektima. Donedavno ravnateljica Centra Zlatna vrata u Splitu, pri kojemu djeluje i splitska Kinoteka.
radi na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao znanstveni suradnik. Istražuje teme ekološkog otiska i održivog življenja, solidarne ekonomije i društvenog poduzetništva. Aktivan je u inicijativama i organizacijama za opće dobro posljednjih 25 godina. Voli priče gdje se mali i obični ljudi zajedno bore za bolji svijet… a onda i uspiju. Zato je u platformi Možemo!. Koordinator je Europske mreže solidarne ekonomije – RIPESS.
glumac je i aktivist. “Iako u našem javnom prostoru godinama prevladava govor mržnje, prostaštvo i nasilništvo, u svakodnevnom životu svjedoci smo da se ljudi međusobno odnose s uvažavanjem, pomažući jedni drugima”. Duboko je uvjeren da se u političkoj areni možemo izboriti za poštivanje načela jednakosti, ravnopravnosti i solidarnosti.
završila je Kineziološki fakultet na kojem je stekla zvanje profesorice. Zaposlena je u razvojnom centru za djecu rane i predškolske dobi te je stručna savjetnica za razvoj i implementaciju sportskih programa u dječjem vrtiću. Aktivistica je platforme Zagreb je NAŠ!. Primarno se bavi istraživanjem i uvjetima rada u odgojno-obrazovnom sustavu te razvojem i izgradnjom demokratske organizacijske strukture temeljene na principima otvorenosti, uključivosti i solidarnosti.
je književnica, filmska kritičarka, prevoditeljica i, prema sudu Zagreb Pridea, hrvatska LGBT osoba desetljeća. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost i magistrirala na odsjeku rodnih studija na CEU u Budimpešti. U teorijskom i aktivističkom djelovanju fokusira se na film i medije općenito, s naglaskom na popularnu kulturu i njezine političke potencijale. Vodila je Peti dan na HRT3 i Zvuk celuloida na 2. programu Hrvatskog radija.
sindikalna je aktivistica angažirana u borbi za radnička prava, bolje uvjete rada i dostojanstvo struke radnika u predškolskom odgoju. Članica je Sindikata obrazovanja, medija i kulture. Politički se angažirala jer smatra da je bolji svijet moguć samo ako se i sami angažiramo. Promjena počinje od nas samih, zato djelujmo — pokrenimo promjene!
od 2005. godine radi kao profesor povijesti u dubrovačkoj gimnaziji. Od 2006. aktivno sudjeluje u raspravama o prostornom planiranju i upravljanju javnim dobrima. Koordinator je građanske inicijative Srđ je naš koja se već 15 godina suprostavlja planiranju megalomanskog golf resorta na Srđu. Dio je Inicijativnog odbora Platforme Možemo! jer vjeruje da ovi ljudi znaju i mogu građanima Hrvatske osigurati održiva rješenja i razvoj primjeren potrebama lokalne zajednice.
radi kao docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. U znanstvenom radu bavi se temama političkog opravdanja i socijalne pravednosti. Trenutno je voditelj projekta koji analizira odnos između dobrobiti i socijalne pravednosti u pluralnim društvima. Radio je kao glumac i bio aktivan u nizu organizacija i inicijativa civilnog društva. Organizator je i sudionik mnogih javnih događaja vezanih uz teme filozofije politike i kulture.
politiku smatra časnom djelatnošću koja u uređivanju zajedničkog života svakoj osobi treba omogućiti dostojanstvo. Diplomirala je politologiju, a aktivistkinja je od ranih devedesetih. Jedna je od osnivačica GONG-a, koji je vodila do 2009. godine kada seli u Pazin gdje je vodila prvi proces donošenja participativnog proračuna u Hrvatskoj. Predstavnica je roditelja u Upravnom vijeću dječjeg vrtića te vijećnica u Gradskom vijeću Pazina. Kroz vlastiti obrt bavi se organizacijskim razvojem. Članica je udruge roditelja Roda.
je docentica na Fakultetu političkih znanosti koja se obrazovala u Zagrebu, Londonu, Bostonu i Zurichu. Dobitnica je više prestižnih stipendija, kao i Državne nagrade za znanost 2013. godine. U istraživačkom radu se fokusira na teme demokratizacije i održivog razvoja, a trenutno vodi međunarodni projekt koji analizira poveznice između društvenih pokreta i političkih procesa u više europskih zemalja. 2017. godine politički se aktivirala u platformi Zagreb je NAŠ!
više je od dvadeset godina aktivan u zaštiti ljudskih prava i izgradnji mira u Hrvatskoj i šire. Diplomirani je inženjer fizike, a završio je program Mirovnih studija u Zagrebu i magisterij ljudskih prava u Velikoj Britaniji. Polja njegove stručnosti su ljudska prava, ljudska sigurnost i međunarodna razvojna suradnja. Radio je u organizacijama civilnog društva, a danas radi kao samozaposleni analitičar.
redoviti je profesor u trajnom zvanju na Matematičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Obrazovao se u Sisku i Zagrebu te usavršavao kao Fullbrightov stipendist na Washington University in St. Louis, SAD. Do sada je vršio niz upravljačkih dužnosti u akademskim institucijama (PMF, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb) te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Autor je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te voditelj više znanstvenih i stručnih projekata.
redovni je profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i kazališni umjetnik s uspješnom međunarodnom karijerom. Održavao je nastavu na sveučilištima i visokim školama u Stockholmu, Bruxellesu, Kopenhagenu, Giessenu itd. S različitim organizacijama i ustanovama realizirao je niz međunarodnih projekata financiranih sredstvima EU. Sudjeluje u brojnim lokalnim i međunarodnim inicijativama i mrežama za razvoj umjetnosti, kulture i međukulturne suradnje.
radila je 17 godina u Ministarstvu kulture kao načelnica u Upravi za međunarodnu suradnju, a zatim i kao pomoćnica ministra kulture (2002. – 2004.). Sedamnaest godina radila je i kao profesorica hrvatskog i engleskog jezika u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Bila je uključena u pripremu i rad na Kulturnoj politici RH (1999.) te izradu Kulturne strategije 21. stoljeća. Njen istraživački rad usmjeren je na umjetničko obrazovanje – glazbu i ples, s ciljem podizanja svijesti o značaju umjetnosti u kreativnom razvoju mladih. Autorica je brojnih članaka i znanstvenih tekstova s područja obrazovanja i kulture te ekspertica Vijeća Europe za kulturne politike i umjetničko obrazovanje.
rođena je 1960. godine. Diplomirala je komparativnu književnost, filozofiju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Ekonomsko-turističkoj školi u Karlovcu, gdje i živi. Bavi se kulturnom poviješću Karlovca, o čemu je objavila nekoliko knjiga u suautorstvu i brojne članke. Aktivna je u društvenom i javnom životu grada.
je docentica na Sveučilištu u Zagrebu, sociologinja znanosti i tehnologije te metodologinja društvenih istraživanja. Iz građanske odgovornosti i zbog kontinuiranog osjećaja da ovo društvo može i mora bolje, 2017. godine aktivirala se u lokalnoj politici kroz platformu Zagreb je NAŠ! kad je izabrana za vijećnicu gradske četvrti Podsused – Vrapče. U središtu njezina profesionalnog, ali i građanskog interesa jesu transparentne i kvalitetne društvene institucije na lokalnoj i nacionalnoj razini te kvaliteta i održivost sustava visokog obrazovanja i znanosti.
je glumica i članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Za svoj umjetnički rad primila je nekoliko nagrada. Aktivna je građanka od početaka demokratskih promjena, od akcije za povrat imena Trga žrtava fašizma do borbe za javni interes u Varšavskoj ulici i inicijative Kulturnjaci 2016. Sudjelovala je u mnogim, a i sama organizirala neke humanitarne akcije. U politiku je ušla 2017. u okviru platforme Zagreb je NAŠ! s čvrstom vjerom da je moguće izgraditi pravedno i solidarno društvo.
je znanstveni suradnik/docent na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, gdje je i predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti. Objavio je više od 30 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim publikacijama. Vodio je više znanstvenih i stručnih projekata te sudjelovao u istraživačkim boravcima na Sveučilištu u Cardiffu, Sveučilištu u Beču i institutu GESIS u Kölnu.
je kulturni radnik i aktivist za zaštitu javnih i zajedničkih dobara. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu. Od ranih 2000-ih bavi se umrežavanjem, kulturnom politikom i institucionalnim inovacijama u kulturi. Zadnjih 15 godina se kroz inicijativu Pravo na grad te surađujući s lokalnim građanskim inicijativama i sindikatima bavi obranom i boljim upravljanjem javnim prostorom te javnom i komunalnom infrastrukturom. Tijekom 2017. je sudjelovao u pokretanju političke platforme Zagreb je naš!.
već je dvadeset godina aktivistica za zaštitu ljudskih prava i rodnu ravnopravnost. Diplomirana je pravnica s više od 15 godina radnog iskustva u području regionalnog razvoja i pripremi projekata, osnivačica je jedne od prvih konzultantskih tvrtki za EU fondove, predavačica u Algebri i vanjska stručnjakinja Vijeća Europe. Sudjelovala je u radu nekoliko organizacija civilnog društva, pokretala brojne građanske inicijative, bila je članica Povjerenstva za postupanje po pritužbama u MUP-u i Savjeta za razvoj civilnog društva, a trenutno je samozaposlena u svom obrtu.
diplomirao je germanistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu i završio Londonsku filmsku akademiju. Kao redatelj i producent serijala Gazda proizvodi filmske spomenike osobama koje su zadužile ovu zemlju.
Pošaljite poruku koristeći kontakt formu ili nam se javite na mail: info@mozemo.hr.
