O nama

Mi smo ljudi koji su svoje živote posvetili borbi za pravednije društvo i javni interes – za bolje obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, kulturu, radnička i ljudska prava.

 

Dokazali smo se znanjem i borbenošću, a u politiku po prvi put ulazimo jer je za Hrvatsku minuta do dvanaest. Veliko iseljavanje mladih, sve veća nejednakost i politička korupcija trajna je ostavština vladajućih političkih garnitura. Nemamo više ni volje ni vremena za političare i politiku koji godinama uništavaju društvo i državu i ne nude nikakvu viziju. Mi možemo bolje! Možemo Hrvatsku učiniti pravednim i održivim društvom u kojem svi dobro žive.

 

Za razliku od postojećih političkih aktera, mi znamo da je promjena moguća jedino ako uključimo građane u odlučivanje i zajedno stvorimo novu politiku u službi javnog interesa. S iskustvom i dugogodišnjim stažem u borbi za pravedniju i bolju Hrvatsku krećemo u izgradnju široke političke platforme. Pozivamo sve građane da nam se priključe! Jer zajedno – sa znanjem i borbenošću – možemo!

 

Ovdje možete pogledati za što se zalažemo.

Ljudi

Ovo su članovi inicijativnog odbora političke platforme Možemo!:

Urša Raukar

Urša Raukar

je glumica i članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Za svoj umjetnički rad primila je nekoliko nagrada. Aktivna je građanka od početaka demokratskih promjena, od akcije za povrat imena Trga žrtava fašizma do borbe za javni interes u Varšavskoj ulici i inicijative Kulturnjaci 2016. Sudjelovala je u mnogim, a i sama organizirala neke humanitarne akcije. U politiku je ušla 2017. u okviru platforme Zagreb je NAŠ! s čvrstom vjerom da je moguće izgraditi pravedno i solidarno društvo.

Nebojša Zelić

Nebojša Zelić

radi kao docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. U znanstvenom radu bavi se temama političkog opravdanja i socijalne pravednosti. Trenutno je voditelj projekta koji analizira odnos između dobrobiti i socijalne pravednosti u pluralnim društvima. Radio je kao glumac i bio aktivan u nizu organizacija i inicijativa civilnog društva. Organizator je i sudionik mnogih javnih događaja vezanih uz teme filozofije politike i kulture.

Mima Simić

Mima Simić

je književnica, filmska kritičarka, prevoditeljica i, prema sudu Zagreb Pridea, hrvatska LGBT osoba desetljeća. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost i magistrirala na odsjeku rodnih studija na CEU u Budimpešti. U teorijskom i aktivističkom djelovanju fokusira se na film i medije općenito, s naglaskom na popularnu kulturu i njezine političke potencijale. Vodila je Peti dan na HRT3 i Zvuk celuloida na 2. programu Hrvatskog radija.

Dario Juričan

Dario Juričan

diplomirao je germanistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu i završio Londonsku filmsku akademiju. Kao redatelj i producent serijala Gazda proizvodi filmske spomenike osobama koje su zadužile ovu zemlju.

Marija Brajdić Vuković

Marija Brajdić Vuković

je docentica na Sveučilištu u Zagrebu, sociologinja znanosti i tehnologije te metodologinja društvenih istraživanja. Iz građanske odgovornosti i zbog kontinuiranog osjećaja da ovo društvo može i mora bolje, 2017. godine aktivirala se u lokalnoj politici kroz platformu Zagreb je NAŠ! kad je izabrana za vijećnicu gradske četvrti Podsused – Vrapče. U središtu njezina profesionalnog, ali i građanskog interesa jesu transparentne i kvalitetne društvene institucije na lokalnoj i nacionalnoj razini te kvaliteta i održivost sustava visokog obrazovanja i znanosti.

Branko Ančić

Branko Ančić

je znanstveni suradnik/docent na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, gdje je i predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti. Objavio je više od 30 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim publikacijama. Vodio je više znanstvenih i stručnih projekata te sudjelovao u istraživačkim boravcima na Sveučilištu u Cardiffu, Sveučilištu u Beču i institutu GESIS u Kölnu.

Ivo Špigel

Ivo Špigel

je suvlasnik i član uprave IT tvrtke Perpetuum Mobile d.o.o. Kolumnist je časopisa Mreža i suosnivač portala Tech.eu. Objavio je dvije knjige — zbirku kolumni Kud to ide? te knjigu intervjua s 28 europskih poduzetnika The European Startup Revolution. Angažiran je u razvoju hrvatske i europske startup zajednice. Suosnivač je udruge ZIP – Zagrebački inkubator poduzetništva (sada dio Algebre). Na visokom učilištu Algebra kao gostujući predavač predaje na temu poduzetništva.

Naima Balić

Naima Balić

radila je 17 godina u Ministarstvu kulture kao načelnica u Upravi za međunarodnu suradnju, a zatim i kao pomoćnica ministra kulture (2002. – 2004.). Sedamnaest godina radila je i kao profesorica hrvatskog i engleskog jezika u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Bila je uključena u pripremu i rad na Kulturnoj politici RH (1999.) te izradu Kulturne strategije 21. stoljeća. Njen istraživački rad usmjeren je na umjetničko obrazovanje – glazbu i ples, s ciljem podizanja svijesti o značaju umjetnosti u kreativnom razvoju mladih. Autorica je brojnih članaka i znanstvenih tekstova s područja obrazovanja i kulture te ekspertica Vijeća Europe za kulturne politike i umjetničko obrazovanje.

Tomislav Tomašević

Tomislav Tomašević

diplomirao je politologiju u Zagrebu i magistrirao održivi razvoj na Cambridgeu. Radi u Institutu za političku ekologiju u Zagrebu te je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba kao predstavnik političke platforme Zagreb je NAŠ!. U posljednjih 20 godina aktivan je u brojnim društvenim inicijativama za zaštitu okoliša i javnih dobara, urbani razvoj i prava mladih.

Đuro Capor

Đuro Capor

od 2005. godine radi kao profesor povijesti u dubrovačkoj gimnaziji. Od 2006. aktivno sudjeluje u raspravama o prostornom planiranju i upravljanju javnim dobrima. Koordinator je građanske inicijative Srđ je naš koja se već 15 godina suprostavlja planiranju megalomanskog golf resorta na Srđu. Dio je Inicijativnog odbora Platforme Možemo!  jer vjeruje da ovi ljudi znaju i mogu građanima Hrvatske osigurati održiva rješenja i razvoj primjeren potrebama lokalne zajednice.

Draženka Polović

Draženka Polović

rođena je 1960. godine. Diplomirala je komparativnu književnost, filozofiju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Ekonomsko-turističkoj školi u Karlovcu, gdje i živi. Bavi se kulturnom poviješću Karlovca, o čemu je objavila nekoliko knjiga u suautorstvu i brojne članke. Aktivna je u društvenom i javnom životu grada.

Dražen Šimleša

Dražen Šimleša

radi na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao znanstveni suradnik. Istražuje teme ekološkog otiska i održivog življenja, solidarne ekonomije i društvenog poduzetništva. Aktivan je u inicijativama i organizacijama za opće dobro posljednjih 25 godina. Voli priče gdje se mali i obični ljudi zajedno bore za bolji svijet… a onda i uspiju. Zato je u platformi Možemo!. Koordinator je Europske mreže solidarne ekonomije – RIPESS.

Sandra Benčić

Sandra Benčić

već je dvadeset godina aktivistica za zaštitu ljudskih prava i rodnu ravnopravnost. Diplomirana je pravnica s više od 15 godina radnog iskustva u području regionalnog razvoja i pripremi projekata, osnivačica je jedne od prvih konzultantskih tvrtki za EU fondove, predavačica u Algebri i vanjska stručnjakinja Vijeća Europe. Sudjelovala je u radu nekoliko organizacija civilnog društva, pokretala brojne građanske inicijative, bila je članica Povjerenstva za postupanje po pritužbama u MUP-u i Savjeta za razvoj civilnog društva, a trenutno je samozaposlena u svom obrtu.

Danijela Dolenec

Danijela Dolenec

je docentica na Fakultetu političkih znanosti koja se obrazovala u Zagrebu, Londonu, Bostonu i Zurichu. Dobitnica je više prestižnih stipendija, kao i Državne nagrade za znanost 2013. godine. U istraživačkom radu se fokusira na teme demokratizacije i održivog razvoja, a trenutno vodi međunarodni projekt koji analizira poveznice između društvenih pokreta i političkih procesa u više europskih zemalja. 2017. godine politički se aktivirala u platformi Zagreb je NAŠ!

Nives Miošić

Nives Miošić

se Inicijativnom odboru platforme Možemo! priključila u uvjerenju da zajednički znamo i možemo od Hrvatske napraviti društvo kojeg se nećemo sramiti ni u jednom segmentu. Bavi se procjenama uspješnosti projekata društvenog razvoja u području zaštite ljudskih prava, javnog upravljanja i antikorupcije. Od 2000-tih je aktivna članica civilnog društva u Hrvatskoj, a radila je i u GONG-ovom Istraživačkom centru. Članica je feminističke organizacije CESI.

Jelena Miloš

Jelena Miloš

diplomirana je profesorica francuskog i prevoditeljica engleskog jezika. Kao aktivistica i feministica posljednjih desetak godina angažirana je u inicijativama za besplatno obrazovanje, radnička i ženska prava te zaštitu zajedničkih i javnih dobara. Zanima je izgradnja širokih platformi te je dosad surađivala s brojnim sindikatima i građanskim inicijativama. Vijećnica je u Mjesnom odboru Peščenica u Zagrebu i članica Koordinacije platforme Zagreb je NAŠ!.

Iva Ivšić

Iva Ivšić

završila je Kineziološki fakultet na kojem je stekla zvanje profesorice. Zaposlena je u razvojnom centru za djecu rane i predškolske dobi te je stručna savjetnica za razvoj i implementaciju sportskih programa u dječjem vrtiću. Aktivistica je platforme Zagreb je NAŠ!. Primarno se bavi istraživanjem i uvjetima rada u odgojno-obrazovnom sustavu te razvojem i izgradnjom demokratske organizacijske strukture temeljene na principima otvorenosti, uključivosti i solidarnosti.

Goran Sergej Pristaš

Goran Sergej Pristaš

redovni je profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i kazališni umjetnik s uspješnom međunarodnom karijerom. Održavao je nastavu na sveučilištima i visokim školama u Stockholmu, Bruxellesu, Kopenhagenu, Giessenu itd. S različitim organizacijama i ustanovama realizirao je niz međunarodnih projekata financiranih sredstvima EU. Sudjeluje u brojnim lokalnim i međunarodnim inicijativama i mrežama za razvoj umjetnosti, kulture i međukulturne suradnje.

Antonija Petričušić

Antonija Petričušić

je docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje predaje sociologiju i ljudska prava. Stručnjakinja je za prava nacionalnih manjina te je članica Savjetodavnog odbora za primjenu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Članica je i Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice.

Vilim Matula

Vilim Matula

glumac je i aktivist. “Iako u našem javnom prostoru godinama prevladava govor mržnje, prostaštvo i nasilništvo, u svakodnevnom životu svjedoci smo da se ljudi međusobno odnose s uvažavanjem, pomažući jedni drugima”. Duboko je uvjeren da se u političkoj areni možemo izboriti za poštivanje načela jednakosti, ravnopravnosti i solidarnosti.

Suzana Jašić

Suzana Jašić

politiku smatra časnom djelatnošću koja u uređivanju zajedničkog života svakoj osobi treba omogućiti dostojanstvo. Diplomirala je politologiju, a aktivistkinja je od ranih devedesetih. Jedna je od osnivačica GONG-a, koji je vodila do 2009. godine kada seli u Pazin gdje je vodila prvi proces donošenja participativnog proračuna u Hrvatskoj. Predstavnica je roditelja u Upravnom vijeću dječjeg vrtića te vijećnica u Gradskom vijeću Pazina. Kroz vlastiti obrt bavi se organizacijskim razvojem. Članica je udruge roditelja Roda.

Damir Bakić

Damir Bakić

redoviti je profesor u trajnom zvanju na Matematičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Obrazovao se u Sisku i Zagrebu te usavršavao kao Fullbrightov stipendist na Washington University in St. Louis, SAD. Do sada je vršio niz upravljačkih dužnosti u akademskim institucijama (PMF, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb) te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Autor je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te voditelj više znanstvenih i stručnih projekata.

Teodor Celakoski

Teodor Celakoski

je kulturni radnik i aktivist za zaštitu javnih i zajedničkih dobara. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu. Od ranih 2000-ih bavi se umrežavanjem, kulturnom politikom i institucionalnim inovacijama u kulturi. Zadnjih 15 godina se kroz inicijativu Pravo na grad te surađujući s lokalnim građanskim inicijativama i sindikatima bavi obranom i boljim upravljanjem javnim prostorom te javnom i komunalnom infrastrukturom. Tijekom 2017. je sudjelovao u pokretanju političke platforme Zagreb je naš!.

Iskra Mandarić

Iskra Mandarić

sindikalna je aktivistica angažirana u borbi za radnička prava, bolje uvjete rada i dostojanstvo struke radnika u predškolskom odgoju. Članica je Sindikata obrazovanja, medija i kulture. Politički se angažirala jer smatra da je bolji svijet moguć samo ako se i sami angažiramo. Promjena počinje od nas samih, zato djelujmo — pokrenimo promjene!

Gordan Bosanac

Gordan Bosanac

više je od dvadeset godina aktivan u zaštiti ljudskih prava i izgradnji mira u Hrvatskoj i šire. Diplomirani je inženjer fizike, a završio je program Mirovnih studija u Zagrebu i magisterij ljudskih prava u Velikoj Britaniji. Polja njegove stručnosti su ljudska prava, ljudska sigurnost i međunarodna razvojna suradnja. Radio je u organizacijama civilnog društva, a danas radi kao samozaposleni analitičar.

Programski okvir

Za nas u platformi MOŽEMO! politički problem prvog reda su uvjeti života građana u Hrvatskoj danas – ekonomska nesigurnost, siromaštvo, socijalna isključenost i na druge načine narušen dignitet velikog broja naših sugrađana. U takvim okolnostima većina je građana zabrinuta oko budućnosti i nema vjeru u mogućnost promjene. Rezultat je to, s jedne strane, dugogodišnjeg zanemarivanja donošenja i provedbe ekonomskih i socijalnih politika u interesu većine te, s druge strane, činjenice da imamo ‘zarobljenu’ državu – državu koja servisira privatne i partikularne interese. Da bismo oslobodili razvojni potencijal ovog društva, takvim praksama moramo stati na kraj i izgraditi pravednu državu koja građanima polaže račune.  

 

Naš program počiva na viziji zelene razvojne države na nizu ambicioznih i budućnosti okrenutih ekonomskih i socijalnih politika. Razvojni model koji zastupamo pretpostavlja decentralizirani, lokalno usmjereni razvoj, jača energetsku i prehrambenu neovisnost, smanjuje ekološki otisak, unapređuje obrazovanje i znanost te potiče istraživanja, inovacije, slobodu izražavanja, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. To je model koji potiče ekonomsku demokraciju, smanjuje prekarne oblike rada i jača pregovaračku moć radnika kroz kvalitetnu regulaciju radnih odnosa i sindikalnog udruživanja.

 

Mi smatramo da razvojni prioriteti trebaju biti definirani u otvorenim demokratskim procesima s građanima, usmjereni na povećanje kvalitete života ljudi uz ekološku odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama. Uz ovakav održiv i uključiv model razvoja društva ojačat ćemo ključne poluge socijalne države – obrazovanje, socijalne usluge i zdravstvo, modernizirat ćemo javnu infrastrukturu te obraniti javna dobra i javne usluge od privatizacije i deregulacije. Postojeću ćemo socijalnu državu u bitnome reformirati prema načelima univerzalnosti, emancipacije, jednakopravnosti i rodne ravnopravnosti te kreirati pravedan i progresivan porezni sustav.

 

Da bismo pokrenuli ovu razvojnu viziju, demontirat ćemo partitokratske strukture koje su državu i društvo u posljednjih 25 godina otele iz domene javnog interesa i pretvorile ih u leglo klijentelizma i korupcije u službi privatnih interesa. Hrvatska mora biti društvo koje svim svojim stanovnicima jamči jednakost pred zakonom i državnim tijelima te osigurava efikasnost i predvidljivost pravnog sustava. Upravni aparat organizirat ćemo tako da odgovara na potrebe građana i društva u cjelini. Zato ćemo i teritorijalnom preustroju pristupiti na način koji će okrupnjenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave osigurati resurse za stvarnu decentralizaciju i lokalno usmjeren, promišljen razvoj. Naš je cilj država koja djeluje otvoreno i transparentno, s razvijenim instrumentima građanskog nadzora i drugih oblika sudjelovanja građana u donošenju odluka. Zato ćemo jačati demokratske institucije i unapređivati oblike predstavničke i direktne demokracije.

 

Postojeće političke elite nas godinama uvjeravaju da Hrvatska ne može bolje!  MOŽEMO! 

 

Zajedno, Hrvatsku MOŽEMO preoblikovati u pravedno, zeleno, solidarno i prosperitetno društvo.

Programski ciljevi

Možemo!

prioritizirati lokalni razvoj koji potiče vlasništvo lokalne zajednice, korištenje lokalnih kapaciteta i u kojem većina novostvorene vrijednosti ostaje u lokalnoj sredini.

Možemo!

razvijati otporno gospodarstvo koje se sastoji od razvijenog javnog, kooperativnog i privatnog sektora usmjerenih na dobrobit lokalne zajednice i očuvanje prirodnih resursa.

Možemo!

olakšati poslovanje gospodarskih subjekata u svim sektorima regulativom koja vodi računa o njihovoj veličini, vrsti djelatnosti i kapacitetima.

Možemo!

smanjiti ekološki i ugljični otisak kroz poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, održivi transport, ekološku poljoprivredu i ekološki turizam.

Možemo!

postići veću transparentnost proračuna na svim razinama od državne do lokalne, a građanima omogućiti direktno odlučivanje o dijelovima proračuna.

Možemo!

sudjelovati u reformi Europske unije kako bi se povećao utjecaj građana na europske politike, a smanjio utjecaj korporativnih lobista i tehnokrata.

Možemo!

ostvariti rodnu ravnopravnost kroz socijalne i ekonomske politike koje potiču egalitarnu raspodjelu rada i skrbi između muškaraca i žena uz jačanje sudjelovanja žena na položajima moći u političkom, društvenom i ekonomskom životu.

Možemo!

transformirati državni aparat tako da djeluje kao servis svih građana koji im olakšava život te ih tretira kao ravnopravne aktere, a ne kao klijente ili podanike.

Možemo!

obraniti slobodu mišljenja i izražavanja te podupirati neovisnost medija i novinara od političkih i tržišnih pritisaka.

Možemo!

ulagati prvenstveno u razvoj amaterskog i rekreativnog sporta u odnosu na profesionalni sport, uz unaprjieđenje javne infrastrukture za rekreaciju.

Možemo!

smanjiti regionalne nejednakosti kroz teritorijalni preustroj, decentralizirane javne investicije i bolju prometnu povezanost.

Možemo!

demokratizirati ekonomiju kroz poticanje društvenog poduzetništva, radničkog suvlasništva, demokracije na radnom mjestu i zadružne ekonomije.

Možemo!

poduprijeti zeleni razvoj kroz zelenu reindustrijalizaciju, cirkularnu ekonomiju i zelenu javnu nabavu koja favorizira lokalne proizvođače.

Možemo!

voditi aktivniju monetarnu i fiskalnu politiku usmjerenu na visoku zaposlenost i postizanje bolje platne bilance.

Možemo!

osigurati jednak i javno financiran pristup svim javnim uslugama od odgoja i obrazovanja, do zdravstva i socijalne skrbi jer one ne smiju ovisiti o profitnoj logici tržišta.

Možemo!

izgraditi učinkovit i pravičan pravosudni sustav koji osigurava ujednačenost sudske prakse i kraće rokove.

Možemo!

unaprijediti znanost i obrazovanje kao ključne poluge društvenog razvoja, socijalne mobilnosti i mehanizma za smanjivanje nejednakosti.

Možemo!

poboljšati rad javnih poduzeća i ustanova kroz uključivanje korisnika, zaposlenika i raznih društvenih skupina u civilni nadzor upravljanja.

Možemo!

izgraditi interkulturalno društvo koje poštuje i ostvaruje prava migranata i izbjeglica te omogućiti svima koji u njemu odluče živjeti da se ravnopravno uključe u politički, ekonomski i kulturni život.

Možemo!

ojačati sekularnost države u kojoj se jamči sloboda vjeroispovijesti, ali uz jasnu odvojenost vjerskih zajednica i države.

Možemo!

osnažiti instrumente predstavničke i direktne demokracije kroz jačanje uloge predstavničkih tijela vlasti te poboljšanje uvjeta korištenja građanske inicijative za referendum.

Možemo!

napustiti štetni razvojni model koji se temelji na rentnijerskoj ekonomiji, nekretninskim špekulacijama, kratkoročnim spektaklima i megalomanskim projektima koji ne odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva.

Možemo!

povećati pregovaračku moć radnika i poboljšati radnička prava uz naglasak na ukidanje nesigurnih oblika zapošljavanja te suzbijanje prisile na prekarne oblike rada.

Možemo!

zaštititi prirodna javna i zajednička dobra kao što su vode, šume, more, obala i tlo od daljnje privatizacije, komodifikacije i neodržive eksploatacije.

Možemo!

postaviti učinkovit i pravedan porezni sustav koji oporezuje kapital više nego rad, progresivno oporezuje dohodak i bogatstvo, smanjuje regresivne poreze i sankcionira izbjegavanje plaćanja poreza.

Možemo!

promovirati suradničku i solidarnu vanjsku politiku koja se temelji na načelima razvojne suradnje, multilateralizma i osude imperijalizma svake vrste.

Možemo!

štititi temeljna prava i slobode svakog čovjeka bez obzira na porijeklo, nacionalnost, vjeru, političko opredjeljenje, spol, seksualnu orijentaciju, rodno izražavanje i druga obilježja.

Možemo!

učiniti zdravstvo kvalitetnijim i dostupnijim svim građanima, uz veća ulaganja i pristup novim dijagnostičkim metodama i efikasnijim terapijama.

Možemo!

jamčiti sigurnost svim građanima promičući načelo ljudske sigurnosti koje vodi računa o sigurnosnim potrebama svakog čovjeka i zajednice, u stalnoj ravnoteži s ljudskim pravima.

Možemo!

ujednačeno razvijati institucionalnu i nezavisnu kulturu, poštujući temeljno načelo da kulturna infrastruktura i sadržaji moraju biti dostupni svima.

Možemo!

stvoriti moderan, dinamičan i jednako dostupan obrazovni sustav koji će omogućiti učenicima da postanu proaktivni, inovativni, kritični i odgovorni članovi društva i zajednice, a koji će se bazirati na ugledu nastavničke profesije i demokratski ustrojenim školama.

Kontakt

Pošaljite poruku koristeći kontakt formu ili nam se javite na mail: mozemo.hr@gmail.com.